1% najbogatijih na svijetu (63 milijuna ljudi sa prihodima većim od 109 000 dolara) odgovorni su za dvostruko veću kontaminaciju ugljik-dioksidom od 3,1 milijarde osoba koje čine najsiromašniju polovicu čovječanstva tijekom 25-godišnjeg razdoblja u kojemu su emisije CO2 dosegle neviđenu razinu“, izvijestio je Oxfam u svom novom izvješću Confronting Carbon Inequality: Putting climate justice at the heart of the covid-19 recovery, objavljenom 21. septembra.

„Prekomjerna potrošnja bogate manjine pogoršava klimatsku krizu, ali cijenu toga plaćaju siromašne zajednice i mladi ljudi“, rekao je Tim Gore, šef Klimatske politike Oxfama i autor izvješća. „Ova ekstremna nejednakost u emitiranju ugljika direktna je posljedica višedecenijske želje naših vlada za promicanjem izuzetno nejednakog i na ugljiku (u)temeljenog ekonomskog rasta“, rekao je on.

Usprkos naglom padu emisija stakleničkih plinova u 2020. godini povezanim s pandemijom koronavirusa, klimatska kriza, potaknuta akumulacijom emisija CO2 u atmosferu tijekom svog ovog vremena, nastavila je rasti.

„Ponovno pokretanje naših zastarjelih, nepravednih i kontaminiranih pred-covid ekonomija više nije održiva opcija. Vlade moraju iskoristiti ovu priliku za preoblikovanje naših ekonomija i izgradnju bolje budućnosti za cijeli svijet“, dodao je Gore.

On je apelirao na suzbijanje emisija CO2 kroz veće poreze i restrikcije za najbogatije i njihov luksuz kako bi se ta sredstva usmjerila „u javne servise i sektore sa niskim udjelom ugljika radi stvaranja radnih mjesta i pomoći u iskorjenjivanju siromaštva.“

2020. godine, sa globalnim zatopljavanjem koje već dostiže 1 Celzijev stupanj, klimatska kriza izazvala je smrtonosne ciklone u Indiji i Bangladešu, masovne najezde skakavaca koje su uništile usjeve širom Afrike te toplotne valove i šumske požare bez presedana u Australiji i SAD-u.

„Na ovo nitko nije imun, ali ljudi u stanju siromaštva i isključenosti najviše su pogođeni. Primjerice, žene su u većem riziku da pretrpe nasilje i zlostavljanja nakon katastrofa“, navodi Gore.

Izvještaj koji se temelji na istraživanju provedenom na Stockholmskom institutu za okoliš procjenjuje emisije potrošnje različitih dohodovnih grupa između 1990. i 2015. godine; to su 25 godina u kojima je čovječanstvo udvostručilo količinu ugljičnog dioksida u atmosferi. Njegova recentna publikacija traži mogućnost za prezentaciju i utjecaj na sljedećoj Generalnoj skupštini UN-a.


Ključni podaci

- Godišnje emisije porasle su za 60% između 1990. i 2015. 5% najbogatijeg stanovništva bilo je odgovorno za više od trećine (37%) ovog povećanja. Ukupni porast emisija od strane najbogatijih 1% bio je tri puta veći od 50% najsiromašnijeg dijela čovječanstva.

- 10% najbogatijeg dijela čovječanstva (630 milijuna ljudi s neto prihodima većim od 38 000 dolara) odgovorno je za više od polovice (52%) akumuliranih emisija CO2 u atmosferi između 1990. i 2015.

- 1% najbogatijih odgovorno je za 15% emisija u tom razdoblju, više od cjelokupne populacije Europske unije i dvostruko više od najsiromašnije polovine čovječanstva (odgovorne za 7% emisija).

- U tom je razdoblju 10% najbogatijih potrošilo trećinu izračuna emisije ugljičnog dioksida kako bi globalno zagrijavanje ostalo ispod 1,5 stupanj Celzija, u usporedbi sa samo 4% najsiromašnije polovice svjetske populacije.

- Globalni proračun ugljika je količina ugljičnog dioksida koji se može emitirati u atmosferu bez da se isprovocira to da se prosječna globalna temperatura popne iznad 1,5 stupnjeva Celzija koje su vlade postavile za cilj Pariškim sporazumom kako bi izbjegle katastrofalne utjecaje nekontroliranih klimatskih promjena.

Oxfam je međunarodna konfederacija koju čini 19 nevladinih organizacija koje se bave humanitarnim radom u 90 zemalja. Izvorno je osnovan na Oxfordu 1942. godine tijekom Drugog svjetskog rata za borbu protiv gladi u Grčkoj, pa otuda dolazi njegovo ime Oxford Committee for Famine Relief.

Autor: Roberto Andrés, Izquierda Diario

Prijevod sa španjolskog: Prometej.ba