Kojim uvjerenjima ili ideologijama neki čovjek naginje, stoji u izravnoj vezi s njegovim kognitivnim sposobnostima. To izvještava stručni tim oko psihologa Leora Zmigroda sa Univerziteta Cambridge u posebnom izdanju časopisa „Philosophical Transactions B“ Britanskog Kraljevskog društva. Istraživači su tu radili na prethodnoj studiji u kojoj su opservirali više od 500 odraslih ljudi sa okruglo 60 kognitivnih testova i testova osobnosti.

Na tom istraživanju je nakon dvije godine sudjelovalo više od 300 ispitanika nego ranije. Ovaj put su davali podatke o svojim političkim stavovima, kao npr. o nacionalizmu i ulozi religije u njihovom životu. Njihovi odgovori su se statistički mogli reducirati na tri dimenzije: konzervativni stav, religioznost i dogmatizam, tj. krutost i netolerantnost kojom su zastupali svoja uvjerenja. Do sada su mnoge studije tražile poveznicu prije svega između pojedinih političkih ideologija i osobnosti, ali ne i između različitih ideologija i kognitivnih sposobnosti. Cilj grupe bio je identificirati psihološke „signature“ različitih svjetonazora.

Rezultat je bio sljedeći: konzervativno držanje, u što se ubraja i nacionalizam, povezano je sa smanjenim strateškim razmišljanjem, ali i sa povećanim oprezom i nesklonosti prema socijalnim rizicima, kao što je javno se izjašnjavati o kontroverznim temama ili suprotstaviti se autoritetima. Za religioznost je važilo isto, s tim da je tu dolazilo još i do pojačane percepcije rizika i tolerancije. Dogmatizam je išao ruku pod ruku sa sporijom obradom informacija, impulzivnošću i spremnošću preuzimanja etičkih rizika. Ekstremističke tendencije, kao što je nasilje prema određenim grupama, češće su se pojavljivale kod osoba sa slabijom radnom memorijom, usporenom percepcijom, impulzivnošću i sensationseeking, potrebom za uzbudljivim novim iskustvima.

Izvor: Spektrum.de

Prijevod: Darko Pejanović, Prometej.ba