Grčki trenutak: suočavanje s realnošću
U prošlosti, grčke su vlade privremeno kupovale izlaz iz problema s pozajmljenim novcem. U bilo kojem scenariju, ova opcija teško da još uvijek postoji.
Kolijevka demokracije je rekla svoje i Grčka ima novu vladu. Glasači su izabrali stranku čija je platforma obećala poželjniju budućnost. Međutim, kao i na svakim drugim izborima, obećanja i pojednostavljena rješenja za složene probleme, napravljena tijekom kampanje, rijetko prežive postizbornu stvarnost.
Realnost je da je nova vlada naslijedila probleme i lošu upravu koji predstavljaju značajnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti zemlje. Financijske poteškoće utječu na skoro svaki aspekt ekonomije, no nažalost imaju disproporcionalan utjecaj na srednji i niži sloj. Kao članici EU i NATO-a, Grčkoj bi trebalo iskazati suosjećanje i podršku dok se ona pokušava oporaviti od svojih financijskih nevolja. Dokaz za vanjsku podršku Grčkoj je stvaran i nastavlja se razvijati. Europska Komisija, Europska Centralna Banka i Međunarodni Monetarni Fond pružili su pomoć financijskog spašavanja, priskočivši Grčkoj u pomoć već u ranim danima zemljine financijske krize.
Retrospektivno, aspekti plana spašavanja od strane navedene trojke su svakako sve samo ne idealni. Međutim, u to vrijeme, situacija je bila užasna i brige oko moguće globalne depresije, koju svijet nije iskusio još od 30-ih godina 20. stoljeća, uzrokovale su paniku. Grčka nije bila sama u svojim nevoljama. Portugal, Irska, Španjolska, Italija i Cipar su također imali ozbiljne financijske teškoće. Strepnje kako će Grčka biti prva domina koja će pasti bile su realne. U retrospekciji, dvije stvari ne bi trebalo zaboraviti, činjenicu kako je plan spašavanja navedene trojke bio realan odgovor na grčku krizu, i što je najvažnije, da je kriza u Grčkoj došla zbog lošeg upravljanja vlade, izbjegavanja poreza i drugih problema uzrokovanih slabim institucijama.
Dok opada euforija zbog izbora Syrize, nova vlada mora početi svoj mandat time što će precizno procijeniti svoje mogućnosti i hladne, stvarne činjenice. Danas je opcija izlaska iz euro-zone, često označivana kao „Grexit“, manje alarmantna nego prije dvije godine, no ne bi trebala biti smatrana lakim rješenjem. EU je mnogo bolje pozicionirana da izdrži takav potez i da se od njega oporavi. Grčka drži samo 3,5% duga euro-zone; međutim, u igri je rizik od postajanja prvog slučaja koji će slijediti i ostali.
Za Grčku, izlazak bi značio gubitak dragocjenih sredstava i samo bi odvratio pažnju od rješavanja njenih najakutnijih problema. „Grexit“ bi mogao poremetiti ono što se čini počecima pozitivnog krhkog puta u oporavak. Aktualni podaci pokazuju kako se grčka financijska situacija lagano popravlja. Pretjerani troškovi su dovedeni u red i ostvaren je pozitivan pomak u smanjenju veličine javnog sektora. Do kraja 2014, grčka ekonomija je počela pokazivati znakove oporavka sa pozitivnom stopom rasta od 0.8%. Ovaj je podatak dobiven usporedbom s padom BDP-a od čak 29.6% nakon izbijanja krize. Dodatno, nedavne ankete Euro barometra pokazuju kako 72% Grka želi ostati u zoni zajedničke valute.
Iako su se financijske brojke poboljšale, Grčka i dalje pati od katastrofalnog bremena duga koji iznosi 175% njenog BDP-a. Za pomak naprijed, nova se vlada mora fokusirati na poboljšavanje nekolicine ključnih uvjeta. Mora izaći na kraj s opterećujućim propisima, nefunkcionalnim institucijama i neučinkovitom vladinom birokracijom koja nastavlja podržavati korupciju. Grčki manjak tržišne kompetitivnosti je jedan od najakutnijih problema budućnosti ove zemlje.
Mjere štednje u svrhu popravljanja grčkih financija i agresivno povećanje poreza trebale su biti praćene s naporima oko formaliziranja ekonomije. Prema Globalnom Izvješću o Kompetitivnosti, grčka je ekonomija najmanje kompetitivna u EU, nalazeći se na 81. mjestu od 148 ekonomija koje su uključene u istraživanje. Također je među najgorim zemljama u EU po izbjegavanju poreza i izjednačena je na zadnjem mjestu najkorumpiranijih zemalja u EU. Njena neformalna ekonomija je druga najveća među zemljama OECD-a iznoseći 24% zemljinog BDPa. Prema Globalnom Financijskom Integritetu, grčka je ekonomija izgubila 261 milijardu USD zbog korupcije, izbjegavanja poreza i kriminala u razdoblju 2003-2011.
Na isti način, politička nestabilnost prati Grčku od početka krize. Nestabilnost je obilježila grčka tržišta kao nesigurna, odvraćajući strane i domaće ulagače. U 2010-oj, kada je zemlja zapela u političkoj pat-poziciji, Grčka je mogla privući samo 30 dolara stranih ulaganja per capita. Kako se grčka kriza nastavlja, ozbiljni strani ulagači će najvjerojatnije čekati u pozadini nadajući se nižim cijenama imovine.
Grčka treba kvalitetno vanjsko ulaganje kako bi kompenzirala svoju ekstremno nisku bruto nacionalnu stopu štednje. Politička stabilnost i vlada usmjerena na stvaranje povoljne poslovne klime predstavljaju prioritete. Ono što se mora učiniti su ulaganja u obrazovanje, infrastrukturu i tehnologiju kako bi se ojačala ekonomija.
U prošlosti, grčke su vlade privremeno kupovale izlaz iz problema s pozajmljenim novcem. U bilo kojem scenariju, ova opcija teško da još uvijek postoji. U svijetu ograničenih i skupih opcija, bavljenje unutarnjim strukturalnim pitanjima koje su uzrokovale trenutnu grčku krizu mogle bi se pokazati kao najučinkovitija i najrazboritija mjera ulaganja. Vremena nema na bacanje.
Valbona Zeneli, Joseph W. Vann atlantic-community.org
S engleskog preveo Marijan Oršolić
Prometej.ba 02/2015
Pobjeda Syrize pro et contra #1: Europa treba nadu