Kada je antiputinovskoj aktivistkinji Nadeždi Tolokonjikovoj, članici pank grupe Pussy Riot, suđeno za bogohuljenje u Moskvi 2012. godine, nosila je majicu s prkosnom podignutom šakom i španskim sloganom “no pasarán”: neće proći.

Ovaj slogan je povezan sa Španskim građanskim ratom, koji je invazija Vladimira Putina na Ukrajinu učinila zastrašujuće relevantnim - posebno jer se dobrovoljci iz cijelog svijeta okupljaju da brane zemlju od njegovog napada.

No pasarán je postao slogan za 35,000 dobrovoljaca Internacionalnih brigada koji su putovali u Španiju iz više od 80 zemalja kako bi branili legalnu vladu od agresije koju podržavaju fašisti. Oko 2300 ili više njih krenulo je iz Britanije i Irske. Još 2,800 napustilo je SAD, formirajući bataljon Abraham Lincoln – prvu rasno mješovitu američku vojnu jedinicu koju predvodi crnac, oficir Oliver Law.

Brigade su izabrale pravu stranu historije. I Adolf Hitler i Benito Musolini poslali su trupe da se bore uz nasilne desničarske reakcionare predvođene budućim španskim diktatorom, generalom Franciscom Frankom. Poput Putina, htjeli su da sruše demokratiju širom Evrope.

U Ukrajini, predsjednik Volodimir Zelenski također želi da se dobrovoljačka „legija stranaca“ pridruži ratu. "Ovo je početak rata protiv Evrope, protiv evropskih struktura, protiv demokratije, protiv osnovnih ljudskih prava, protiv globalnog poretka zakona, pravila i mirne koegzistencije", rekao je Zelenski. “Svako ko želi da se pridruži odbrani Ukrajine, Evrope i svijeta može doći.”

Loša vijest za Putina je da su neki već na putu, napuštajući udobne domove i porodice koje vole u Sjevernoj i Južnoj Americi, Evropi i Aziji da bi se borili na stranom tlu. Proteklih nekoliko dana razgovarao sam sa kanadskim bolničarom Anthonyjem Walkerom dok putuje kroz Poljsku prema Ukrajini. 29-godišnjak iz Toronta u kontaktu je sa desetinama ljudi koji također putuju, uključujući vojne veterane iz Kanade, Velike Britanije i SAD-a.

Iza sebe je ostavio "izbezumljenu" ženu i troje djece i nada se da će postati vojni bolničar. „Pretpostavljam da ću polovinu svog vremena provesti liječeći ljude, a drugu polovinu pucajući na ljude“, rekao mi je dok se opskrbljivao zalihama u medicinskoj radnji u Poljskoj.

Poput mnogih dobrovoljaca Internacionalnih brigada, Walker vjeruje da će morati braniti svoju porodicu kod kuće od globalnog širenja Putinovog nasilja u fašističkom stilu ako se sada ne zaustavi.

Ali Španija drži lekcije koje bi volonteri trebali poslušati. Prva je, očigledno, da je rat smrtonosan. Svaki peti pripadnik Internacionalnih brigada je poginuo, a sličan broj je teško ranjen. Oni su također i ubili dosta ljudi, od kojih su mnogi bili vojni regruti. Druga lekcija je da, iako se u vojsku možete dobrovoljno prijaviti, ne možete je uvijek slobodno napustiti. Vojske same odlučuju da li će se to dogoditi ili kako. Dezerteri su kažnjeni.

Opasno je pasti u zarobljeništvo. Dobrovoljci Internacionalnih brigada su obično ubijani, dok oni koji su danas uhvaćeni u Ukrajini također rizikuju da budu izloženi kao navodni dokaz da „zli zapad“ želi da ubija Ruse. Putinov režim već tvrdi da su oni plaćenici koji nisu obuhvaćeni Ženevskom konvencijom.

Na kraju, njihove vlastite zemlje im možda neće dozvoliti da se bore. Kada je britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss ohrabrila ljude da volontiraju, ured premijera sugerirao je da bi to moglo biti nezakonito.

Internacionalne brigade bile su objekt špijunaže od strane obavještajnih službi kao što su FBI ili MI5, djelomično jer nisu svi bili tvrdokorni demokrate. Značajan broj su bili staljinistički komunisti. Štazi (njem. Stasi), tajnu policiju Istočne Njemačke, osnovaće i vodiće veterani brigada.

Gledajući prve slike dobrovoljaca u Ukrajini, bilo da plešu TikTok plesove sa indijskog potkontinenta ili se mažu ratnom bojom, čini se očiglednim da će legija privući svakakve tipove. Ukrajinska vojska mora uspostaviti svoju kontrolu.

U ratu se često možete pridružiti ljudima s kojima se obično ne slažete. Tako su kapitalistički Zapad i Staljinov Sovjetski Savez završili na istoj strani u Drugom svjetskom ratu.

Moralnu dilemu koju izaziva rat najbolje je izrazila francuska filozofkinja Simone Weil, kada se sa 27 godina prijavila za Španiju i odbacila pacifizam. “Kada sam shvatila da, uprkos svim svojim naporima, nisam mogla izbjeći moralno učešće u ovom ratu, pod tim misleći da sam svaki dan, u svako doba, željela pobjedu jedne strane nad drugom, rekla sam sebi da je bivanje u Parizu kao da sam u zaleđu, pa sam otišla vozom za Barcelonu”, napisala je.

Oni koji su ranjeni, smrtno ili ne, možda će požaliti u posljednjem trenutku. George Orwell je, nakon što je pogođen u vrat u Španiji, osjetio "nasilnu ogorčenost što moram da napustim ovaj svijet koji mi, kada se sve oduzme i sabere, tako dobro odgovara". Preživio je, te iako je mrzio pomisao na smrt, nikada nije požalio što se tamo borio. Kao ni većina preživjelih dobrovoljaca Internacionalnih brigada ili onih koji su se, poput Orwella i Weila, borili u drugim dobrovoljačkim jedinicama.

Internacionalne brigade u Madridu su hvaljene kao herojske nakon što su pomogle zaustaviti Frankovo napredovanje na grad 1936. godine, osiguravajući da njegov brzi rat, kojem se nadao, potraje do 1939. Upravo je u Madridu skovana fraza no pasarán – krik koji je sada tragično pogodan za Kijev ili Odessu.

Još jedna lekcija iz Španije je da biti u pravu ne osigurava pobjedu. Franko je pobijedio u ratu, vladajući kao diktator do 1975.

Dobrovoljci su, međutim, vodili još jedan rat – oko moralne istine – koji su na kraju i dobili. Dok su političari u zapadnim demokratijama bili previše uplašeni Hitlera da bi poslali trupe ili oružje, dobrovoljci su tvrdili da se fašizam na kraju mora zaustaviti oružjem.

Kada je Hitler započeo Drugi svjetski rat pet mjeseci nakon završetka Španskog građanskog rata, pokazalo se da su u pravu. Konačna pobjeda saveznika značila je da je i širi cilj zaustavljanja fašizma bio postignut.

Naravno, postoje mnogi drugi načini da se pomogne Ukrajini koji ne uključuju borbu. Za one koji odu, Ukrajinci će ponoviti riječi vatrene španske komunistkinje Dolores Ibárruri, poznate kao la Pasionaria, koja je rekla: “Vi ste historija. Vi ste legenda.”

Autor: Giles Tremlett, The Guardian

Prevod: Minel Abaz, Prometej.ba