Protestant drži plakat Daphne Caruana Galizie, koja je ubijena u napadu automobilskom bombom 2017. godine, tokom bdijenja na kojem su zahtijevali pravdu

Ubistvo Jamala Khashoggija bilo je samo još jedna kap u moru ubistava novinara širom svijeta. Prije nego što su novinara disidenta raskomadali saudijski agenti, reporter Jan Kuciak i njegova djevojka ubijeni su u Slovačkoj zato što su isuviše pomno pratili veze italijanske mafije i vlade Bratislave.

Godinu dana ranije desio se i slučaj Daphne Caruana Galizia, novinarke ubijene automobilskom bombom na Malti nakon što je izvještavala o vezama vlade i organizovanog kriminala; a prije nje Michaela Douglasa Deana ubila je egipatska režimska vojska dok je izvještavao o nemirima u Kairu 2013. godine. Zatim, tu je i Meksiko gdje su godinama članovi narko kartela u saradnji sa korumpiranim lokalnim službenicima ubijali brojne novinare.

U svijetu prošle godine ubijeno je 94 novinara, prema podacima Međunarodne federacije novinara, u usporedbi sa 82 ubijena godinu prije. Prema evidenciji koju vodi Odbor za zaštitu novinara, do sada je u 2019. godini tokom dužnosti ubijeno minimalno 16 novinara, uključujući zemlje kao što su Gana, Meksiko, Honduras, Filipini i Ukrajina.

“Svjedočimo sve većoj netoleranciji prema nezavisnom izvještavanju, glasu kritike i istraživačkom novinarstvu,” kazala je Agnes Callamard, specijalna izvjestiteljica UN-a, koja je istraživala ubistvo Khashoggija i objavila izvještaj u junu. “Ta netolerancija raste u mnogim zemljama, uključujući i demokratske.”

Zagovornici slobode novinarstva navode da nije najgore to što su novinari koji rade svoj posao sve više na meti likvidacije moćnika, već što u vrijeme desničarskog nacionalizma i rastućeg autoritarizma počinitelji najčešće prođu nekažnjeno. Policija, tužitelji i sudovi konstantno ne uspijevaju zadovoljiti pravdu za novinare koji su ubijeni. Nezavisno novinarstvo, koje je stub civilnog društva i demokratije, se urušava, navode zagovornici slobode novinarstva.

“Gledamo kako zgrada izgara dok je polijevamo vodom”, kazao je Leon Willems, direktor Free Press Unlimited-a, nizozemske interesne grupe za medije koja pruža sigurnosne mehanizme novinarima. “Sav naš trud koji spašava živote ne mijenja sistem gdje napad na novinare skoro da i ne nosi posljedice. Vlade, kriminalne organizacije, naoružane frakcije više ne oklijevaju sa napadima na novinare. Ne postoje pravosudni preventivni mehanizmi koji bi primorali ljude da plate za zločine protiv novinara.”

Kao odgovor nedostatku odgovornosti, Willemsova organizacija je zajedno sa francuskom grupom Reporters Sans Frontieres i Komitetom za zaštitu novinara iz SAD-a pokrenula projekat koji bi angažovao timove istraživačkih novinara da ispitaju zločine protiv novinara i privedu počinioce pravdi, ekskluzivno otkriva The Independent.

Čovjek zadržava novinare ispred Generalnog konzulata Saudijske Arabije u Istanbulu prošlog oktobra, dok se Khashoggi još uvijek vodio kao nestalo lice. Izvor: Getty


“Planiramo osnovati narodni tribunal putem kojeg ćemo javno izložiti temelje slučajeva ubistava novinara”, kazao je Willems. “Slučajeve ćemo istraživati temeljito. Pravda treba biti zadovoljena što, kao što vidimo, trenutno nije slučaj.”

U razgovoru za 60 minuta prijestolonasljednik Mohammed bin Salman preuzeo je odgovornost za ubistvo Khashoggija koje su navodno izvršili njegovi sudski povjerenici i sigurnosni službenici, no negirao je da je naredio ubistvo.

Do sad prijestolonasljednik nije platio visoku cijenu za brutalnost svog režima koja uključuje praćenje velikog broja disidenata koji žive u inozemstvu i pritvaranje aktivista civilnog društva. Svjedočili smo predstavi svjetskih lidera dok se ulizuju saudijskom prijestolonasljedniku na nedavnom G20 samitu u Osaki. I dalje se planira da se samit 2020. godine održi u Rijadu.

Države su, čini se, željne da se vrate uobičajenim odnosima sa Saudijskom Arabijom koja je jedna od vodećih svjetskih izvoznica nafte i uvoznica oružja. Do sada niko nije kažnjen za ubistvo u saudijskom konzulatu, unatoč netransparentnom suđenju koje se navodno odvija u Rijadu. “Saznali smo da su naši izabrani predstavnici itekako spremni okrenuti glavu kada su suočeni sa moćnom državom”, kazala je Callamard. “G20 u Osaki je bio veoma mračan trenutak.”

Uprkos Callamardinom opsežnom izvještaju, Vijeće sigurnosti kao ni drugi međunarodni sudovi nisu ozbiljnije razmatrali Khashoggijevo ubistvo. To je razljutilo i frustriralo neke članove UN familije. “Ujedinjeni narodi su nijemi”, kazao je David Kaye, specijalni izvjestitelj UN-a za slobodu savjesti. “Gdje je sistem? Zašto generalni sekretar nije sam pokrenuo istragu na visokoj razini, koju su mnogi zahtijevali i koju je Turska bila spremna podržati.”

Saudijski agenti navodno su koristili špijunski softver kako bi pristupili Khashoggijevim razgovorima i pratili njegova kretanja. Izvor: AP


Khashoggijev slučaj ukazao je na veliki jaz između zahtjeva međunarodne zajednice za odgovorima sa jedne strane, i bilo kakve konkretne radnje ili sposobnosti sprovođenja pravde sa druge. Kao i u mnogim drugim slučajevima kada su novinara ubili moćni igrači, čini se da ne postoji volja međunarodne zajednice da se osumnjičeni privedu pravdi.

“Nedostatak odgovornosti može samo podrivati zaštitu novinara i njihovu volju da istražuju teške priče pod najopasnijim okolnostima”, kazao je Hans Laroes, predsjednik Mreže evropskih urednika. “To je veliki udar za slobodu novinarstva iako je riječ o samo jednom ubistvu.” Međutim, Callamard insistira da je prerano reći da pravda neće biti zadovoljena. Ona nije odustala, a ne bi trebali ni ostali, rekla je u intervjuu u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku prošle sedmice.

Kamere i fotografije ubijenih novinara izložene tokom protesta u Meksiku - ova država je treća u svijetu po broju ubijenih novinara Izvor: Getty


Veći dio Generalne skupštine UN-a provela je lobirajući da diplomate i druge organizacije poduzmu nešto povodom slučaja Khashoggija. Bila je dio javne komemoracije u Istanbulu povodom godišnjice njegovog ubistva. I dalje promovira svoj izvještaj i zalaže se za stvaranje neke vrste mehanizma za kažnjavanje moćnih političkih lidera i šefova kriminalnih grupa koji su naudili novinarima i aktivistima za ljudska prava. “Prošla su 3 mjeseca od objave izvještaja i godina od ubistva”, kazala je. “Ovo je kratak period. Odgovornost u pravosuđu iziskuje više vremena. Trebamo biti spremni na dugoročni proces.”

Khashoggijev slučaj pomogao je da pitanja poput slobode novinarstva i ljudskih prava češće dospijevaju na naslovnice, čak i kada bi moćni akteri preferirali da se te teme gurnu pod tepih. Callamard kaže da je tokom mjeseci istraživanja mnogo naučila o Khashoggiju, o njegovoj kompleksnosti i kontradikcijama. Nadasve, ona kaže da su joj posljedice ubistva pokazale novi način kako ići naprijed sa pitanjima ljudskih prava.

“Naučili smo da smo žilava zajednica”, kazala je. “Imamo kapacitet i moć da zadržimo problem na međunarodnoj agendi. I da gnjavimo, iritiramo i slabimo moćne aktere – u ovom slučaju Saudijsku Arabiju i neke od njenih prijatelja. Postali smo svjesniji snage koju imamo u borbi protiv moćnih aktera.”

Pojedini ne žele čekati da se međunarodna zajednica i vlade smiluju i preuzmu slučajeve ubijenih novinara. Važnost ideje narodog tribunala bila je jasna i prije ubistva Khashoggija, međutim taj događaj je svakako ukazao na hitnost njene realizacije. Planovi su i dalje u začetku. Oni koji ga kreiraju žele angažovati timove iskusnih novinara i pravnika koji bi istraživali slučajeve.

Hatice Cengiz, Khashoggijeva zaručnica, i dalje traži pravdu za njegovo ubistvo Izvor: AP


“Oni koji donesu presudu trebaju biti van svake sumnje; to nije politička stvar", kaže Laroes, koji vodi projekt u Free Press Unlimitedu. "Fokusirat ćemo se na ubijene novinare ili istrage koje su zaustavljene i na slučajeve u kojima uopše nije bilo istrage."

Predstavljanjem slučaja javnosti, Tribunal bi primorao lokalne vlasti da djeluju, ili bi u protivnom obavezao međunarodna tijela da se uključe, da izdaju naloge za hapšenje ili pozive na sud. “Problem je taj što se istrage provode nemarno ili uz smetnje”, kazao je Willems. “Kada lokalne vlasti zakažu, potrebne su nam međunarodne organizacije da istraže slučajeve.”

Osim što pravda za saudijskog novinara nije zadovoljena, postoji još nešto što uznemiruje zagovornike za ljudska prava u vezi sa ubistvom Khashoggija: ciljani elektronski nadzor disidenata uz pomoć usavršene špijunske opreme, čak i van granica zemlje. Saudijci su navodno koristili izraelski softer kako bi pratili Khashoggija i njegove kolege, te su vjerovatno imali pristup njegovim razgovorima i pratili njegove kretnje. To je otkriveno istraživanjem kanadske grupe Citizen Lab, koja je i sama bila meta navodnih špijunskih operacija.

Sve to nagovještava zastrašujući novi svijet gdje države koriste kibernetičko oružje za lov na disidente i one koje smatraju kriminalcima. “Ta tiha prijetnja je veoma uznemirujuća, ne samo zbog posljedica neodgovornog nadzora, već i zbog toga što nam govori o kapacitetu i volji država da podrivaju izvještavanje i povezivanje” kazao je Kaye.

Interesne grupe za medije primijetile su porast broja svih oblika uznemiravanja i direktnog targetiranja novinara, što je vjerovatno podstaknuto anti-medijskom retorikom populističkih desničarskih lidera poput Donalda Trumpa, Dutertea Rodriga u Filipinima, Vladimira Putina u Rusiji i Victora Orbana u Mađarskoj.

Trump je američke medije nazvao “neprijateljima naroda” i više puta se šalio o tome kako će fizički nauditi novinarima. Na svojim skupovima nahuškavao je one koji su prijetili novinarima koji su izvještavali o događaju, a prije tek nešto više od godinu dana napadač je provalio u prostorije lokalnih novina u Marylandu i ubio pet osoba.

Poput Trumpa, diljem svijeta elite koje su navodno korumpirane gledaju na novinare koji zabadaju nos u njihov posao kao na prijetnju njihovim unosnim prevarama. Novinarstvo se manje cijeni, a tu ima mnogo novca”, kazao je Laroes. “Isplati im se ubiti novinare kako bi ubili priče.”

Laroes je procijenio da je za svakih 10 ubijenih novinara širom svijeta u samo jednom slučaju pravda zadovoljena. "Glavni problem sa kojim se suočavamo je problem nekažnjavanja", kazao je. "To znači da postoji neka vrsta nagrade za ubijanje novinara i zaustavljanje priča koje se trebaju ispričati."

Autor: Borzou Daragahi, The Independent

Sa engleskog jezika prevela: Amina Hujdur, Prometej.ba