Prije 9000 godina na sahranama se pilo pivo
Nekoć je pivo bilo piće za posebne prilike, kako pokazuju nalazi sa juga Kine. Osim toga, analiza je pokazala koje sastojke je sadržavalo pored riže
Prema iskapanju 9 tisuća godina starog grada na jugu Kine, pivo je bilo dio kulta mrtvih. Na to ukazuju analize 20 keramičkih posuda koje su došle u ruke istraživača, a koje pripadaju ostacima iskopine u blizini dvaju grobova Shangshan kulture koja je postojala na prostoru rijeke Jangce prije otprilike 11.400 do 8600 godina. Radna grupa koju vodi Jiajing Wang sa koledža Dartmouth u New Hampshireu pronašla je u posudama zrna škroba od riže i drugih škrobnih biljaka zajedno sa tragovima kvasca i gljivicama plijesni koje su sudjelovale u vrenju. Kako je tim u svom radu objavljenom u „PLOS ONE“ napisao, škrobna zrnca su nabubrena i deformirana, što upućuje na fermentirano piće. Prema mišljenju istraživačice i njezinih kolega, cijeli pronalazak u grobnicama upućuje na to da fermentirani napitak od žitarica nije korišten u svakodnevnici nego tijekom sahrana.
Pronalazak dolazi iz arheološkog nalazišta iz Qiaotoua, iz humka dimenzija 80 metara puta 50 metara a visokog tri metra, u negdašnjem zavoju rijeke koji je opasan petnaest metara širokim jarkom. Na humku su kineski stručnjaci pored grobova pronašli i kamene temelje građevine i više jama sa pažljivo obrađenom keramikom. Nasuprot tome su svakodnevni predmeti vrlo rijetki u ovom otkriću što upućuje na ritualni prostor – a na njemu je očito konzumirana neka vrsta piva od riže. Regija donjeg Jangcea u kojoj je živjela Shangshan kultura je - prema mišljenju većine stručnjaka - regija u kojoj se riža počela uzgajati prije otprilike 10.000 godina.
(Keramičke posude iz platformskog humka kod Qiaotoua, u kojem su otkriveni tragovi piva, bile su izuzetno dobro napravljene. One su ujedno i najstarije oslikane posude na svijetu.
Moguće je da se počela uzgajati upravo za proizvodnju piva. Jer i u drugim kulturama, kao npr. sumerskoj, postoje indicije za to da su žitarice isprva bile korištene kao sirovina za fermentirano piće. Tada to nije bilo svakodnevno piće, nego je prije svega zbog opojnog utjecaja alkohola imalo kultno značenje. Na to upućuje i to da je proizvodnja bila prilično teška. U posudama su Wang i njezin tim pored zrnaca škroba od riže identificirali i kineski biserni ječam (Coix lacryma-jobi), te korijenje različitih biljaka i žir. Osim toga pronađeni su i tvrdi dijelovi biljaka, zvani fitoliti, koji također pretežno potječu od riže i drugih trava.
Prema riječima stručnjaka, postglacijalni pivari su dodavali nefermentirajuće dijelove biljaka – vjerojatno za potporu fermentaciji. Fermentacija se događala pomoću prirodnih kvasaca i gljivica koji su boravili na dijelovima biljaka. Pronalasci iz Qiaotoua sliče pronalascima iz starih posuda na sjeveru Kine, u kojima je nekoć čuvano drugačije kuhano piće od riže i drugih sastojaka. Očito je brzo nakon ledenog doba u Kini bila jako rasprostranjena umjetnost pravljenja piva. Pivo staro 9000 godina je vjerojatno imalo mnogo manje alkohola nego današnje, što sugeriraju neprobavljena zrnca škroba. Osim toga stručnjaci, pretpostavljaju da je fermentacija bila manje učinkovita, a piće prilično slatko jer je sadržalo mnogo preostalih šećera.
Izvor: Spektrum.de
S njemačkog: Darko Pejanović, Prometej.ba