Unatoč sve zaoštrenijoj krizi u Ukrajini posvetila se Angela Merkel u četvrtak radije jednoj na prvi pogled ponešto autsajderskoj temi: dobrim odnosima s Balkanom. Više sati sjedila je kancelarka u Berlinu zajedno s šefovima vlade i ministrima sedam ex-jugoslavenskih država i Albanije. Zajedno su i večerali.


Ali prezaposlena je kancelarka svoju pažnju ipak sasvim svjesno poklonila. Njemačka i EU imaju interese na Balkanu upravo u vremenima kakva su ova. Kancelarka je govorila o „dubokoj obvezi“ Njemačke u nastojanju, da zemlje bivše Jugoslavije i Albanija politički i gospodarski uže zajedno rastu.


Europska će Unija u svakom slučaju spriječiti da u regiji ponovno izbiju teritorijalne svađe i etnički konflikti. Slične konstelacije u Ukrajini i Iraku upravo uznemiruju cijeli svijet.


Mir na Balkanu je i 15 godina nakon kraja rata još uvijek krhak. Gospodarstvo zemalja je u lošoj situaciji. Mlade države se raduju načelnom izgledu pristupa u EU. Već ujutro naglasila je ministrica gospodarstva Sigmar Gabriel (SPD), ono što je i kancelarka navečer ponavljala: "Budućnost balkanskih država leži u Europskoj Uniji." Sedam uzvanika požurili su se naglasiti, da su uvjereni u to i da žele što prije pripadati Uniji. Što znači: neće se orijentirati prema Rusiji.


Sporna točka: sankcije protiv Rusije

Dosada su samo Hrvatska i Slovenija članice EU, ne i Albanija, BiH, Makedonija, Crna Gora, Srbija i Kosovo. Te bi države, kako je rekao albanski premijer Edi Rama, trebale biti svjesne kako prije ulaska u EU moraju prevaliti još jedan dugačak put. Tako je primjerice Srbija visoko zadužena. Iako se 60 posto trgovine s Balkana odvija s EU, gospodarska je situacija loša, naglašava ekspert za balkansko gospodarstvo i politiku, Dušan Reljić. Njemačko gospodarstvo zbog toga planira jednu investitorsku inicijativu 2015. na Balkanu, kako se može iščitati iz zajedničkih zaključnih točaka.


Srbija, Makedonija i BiH zasad se nisu suglasile s europskim sankcijama protiv Rusije. Oni se boje gubitaka, za koje vjeruju da ih ne mogu priuštiti. Države regije se interesiraju i za od strane EU blokirani ruski naftovod Južni Tok.


Ipak se tu ne radi samo o Rusiji: prema navodima stručnjaka Uniji na Balkanu odavno konkurira i Kina. Ekspert za Balkan Jens Reuter ide čak tako daleko, da upozorava. EU je u regiji izgubila „svoju moć privlačnosti“ za mlade ljude, rekao je za njemački radio. EU sada želi uvesti dodatne poreze, prema navodima predsjednika komisije Manuela Barrosa ona želi obrazovati mlade suce, odvjetnike i policajce. Novci za investicije u infrastrukturu kao npr. željezničke linije i ulice su već obećani.


EU su zabrinule napete političke diskusije u pojedinim zemljama. Tako je kancelarka ocijenila "velikom porukom" to što je srpski šef vlade u Berlinu uopće sjeo za isti stol s predstavnicima od njega nepriznatog Kosova. Međutim, prije toga se srpski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić još jednom u „Tagesspiegel“-u požalio zbog "jednostranog proglašenja nezavisnosti od strane Prištine".


D2109EU1


Pored konflikta između Srbije i Kosova rade u BiH Srbi, Bošnjaci-muslimani i Hrvati više jedni protiv drugih nego jedni s drugima. Rat i etnička čišćenja, pojasnio je albanski premijer, na Balkanu još uvijek nisu prevladani. Crveni Križ je u četvrtak obznanio, kako do danas nije pronađeno još 11.000 ljudi nestalih u ratu i etničkim čišćenjima. U Berlinu su se balkanske države složile oko uspostavljanja zajedničke skrbi za vlastitu omladinu. Kroz povećanu razmjenu mladih nakon Drugog svjetskog rata su se i negdašnji zakleti neprijatelji Njemačka i Francuska ponovno zbližili.


Savezna vlada se ograđuje od zahtjeva za azil s Balkana

Međutim, što se tiče proširenja EU na istok, savezna vlada dvostruku igru. Samo dan prije sastanka sa Zapadnim Balkanom uvela je savezna vlada oštrija pravila protiv doseljenika iz istočne Europe, kako bi spriječili navodnu zloupotrebu socijalnog osiguranja od strane Bugara i Rumunja. Pri tome tu ne postoje opterećujuće brojke. SPD-u i Uniji se predbacuje, da igraju s resentimanima i da per se diskriminiraju istočne Europljane. Neki od „siromašnih useljenika", čiji broj savezna vlada želi umanjiti, pripadaju etničkoj grupi Roma. Oni su diskriminirani i u državama Zapadnog Balkana, s čijim predstavnicima je Merkelica večerala u četvrtak.


Savezna vlada prepoznaje „tešku“ situaciju Roma u zemljama iz kojih dolaze. Unatoč tome ona proglašava tri balkanske zemlje "sigurnim zemljama podrijetla". Tražitelji azila iz Srbije, Crne Gore i BiH će od savezne vlade ubuduće biti jednostavnije odbijani. U pozadini stoje masovno porasli brojevi tražitelja azila iz tih zemalja. Tako je u prvoj polovici 2014. iz Srbije postavljeno 11.800 zahtjeva za azil, samo iz Sirije je bilo više azilanata. I Makedonija (4.500) i BiH (4.100) su zastupljeni u top 10.


Već sada svi zahtjevi iz ovih balkanskih zemalja bivaju odbijeni kao "neosnovani". Ako se Srbija, BiH i Makedonija zakonski proglase "sigurnim zemljama trećeg svijeta", mogle bi državne ustanove jedno takvo odbijanje formulirati s još manje utroška – Unija i SPD računaju s 10 minuta manje vremena po zahtjevu. Osim toga morali bi se plaćati manji troškovi za socijalne usluge, zato što bi se zahtjevi brže obrađivali i azilanti bi tada manje živjeli o trošku države.


Zakon mora biti odobren u saveznom vijeću, gdje i Zeleni imaju pokoju riječ za reći. Oni dosada odbijaju odobrenje i ukazuju na tešku situaciju Roma u balkanskim zemljama. Sama savezna vlada piše u svom nacrtu zakona, da ljudska prava prije svega u BiH još nisu na besprijekornom stupnju. Kod policijskih saslušanja i u zatvorima dolazi do "povremeno do zlostavljanja, posebno pripadnika manjina". Pripadnici romske manjine su još uvijek "društveno, ne politički" diskriminirani. Još traju pregovori sa Zelenima. S traženjem da se i Albanija i Crna Gora proglase sigurnim zemljama trećeg svijeta, savezni se ministar unutarnjih poslova Thomas de Maizière nije uspio nametnuti. Na konferenciji Zapadnog Balkana u Berlinu Romi i zahtjevi azilanata službeno nisu bili tema.


Autor: Lisa Caspari, zeit.de 28.08.2014.

S njemačkog preveo: Marijan Oršolić

Prometej.ba 13.09.2014.