Raste strah od nove krize dok se izbjeglice iz Bjelorusije protjeruju u Ukrajinu
Prema svjedočenju ljudi u bjeloruskim kampovima, bjeloruske vojne snage tjeraju tražitelje azila s Bliskog istoka, koji su ostali zaglavljeni u državi nakon što im je obećan prolazak u EU, da pređu granicu i idu u ratom razorenu Ukrajinu
U Poljskoj je zabilježen veliki broj izbjeglica sa Bliskog istoka koji ulaze u zemlju s istoka na granici s Bjelorusijom. Prema svjedočenju ljudi u bjeloruskim kampovima, bjeloruske vojne snage tjeraju tražitelje azila s Bliskog istoka, koji su ostali zaglavljeni u državi nakon što im je obećan prolazak u EU, da pređu granicu i idu u ratom razorenu Ukrajinu. Desetini azilanata koji su mjesecima zaglavljeni u improviziranom smještaju u Bruzgiju, selu u Bjelorusiji udaljenom manje od 2 kilometra od granice sa Poljskom, grupa bjeloruskih vojnika je 5. marta naredila da napuste zgradu prijeteći oružjem i dajući im dvije opcije - da pređu granicu sa Poljskom, gdje će ih granična policija protjerati nazad, ili da idu u Ukrajinu, rekao je jedan od njih.
"Grupa od sedam službenika granične policije koje nikada prije nismo vidjeli ušli su u zgradu", rekao je čovjek koji je u Bjelorusiju došao prošle jeseni i čije ime i nacionalnost ne možemo otkriti iz sigurnosnih razloga. "Bili su obučeni u vojnu uniformu i po prvi put ušli su u kamp noseći oružje, tukli su nas i rekli kako imamo dva izbora - ili da pređemo granicu sa Poljskom ili da idemo u Ukrajinu."
EU je prošle godine optužila bjeloruskog vođu Aleksandra Lukašenka da namjerno proizvodi izbjegličku krizu na istočnoj granici organizirajući kretnje ljudi s Bliskog istoka do Minska obećavajući im siguran prolaz do Unije. Ovaj potez se može protumačiti kao odmazda za sankcije koje je Brisel nametnu njegovom režimu zbog nasilja protiv civilnog društva i političkih protivnika. Bjeloruske vlasti su u novembru ispratile na hiljade ljudi do poljske granice čime je ova kriza još više eskalirala. Svjedoci su za The Guardian rekli kako su bjeloruske grupe okupile pedesetak ljudi koji su makazama presjekli žičanu ogradu puštajući ih da prođu kroz granicu. Na stotine njih uspjeli su izbjeći poljsku policiju skrivajući se po šumama, dok su drugi uhvaćeni i nasilno protjerani u Bjelorusiju. Kako je temperatura opadala, bjeloruske vlasti su počele s premještanjem onih koji nisu mogli preći granicu sa Poljskom u ogromno carinsko skladište u Bruzgiju koje je pretvoreno u spavaonice. Više od hiljadu njih ovdje je provelo gotovo četiri mjeseca, nagurani između industrijskih polica za skladištenje. Tu su neki od njih napravili improvizirane krevece koristeći drvene ploče i kartonske kutije.
Deset dana nakon Putinove invazije na Ukrajinu, koju podržava sama Bjelorusija, data je naredba da se kamp isprazni. Čovjek s kojim smo pričali objasnio je da su tog dana bjeloruski vojnici počeli pregledavati "svaki centimetar kampa", ulazeći u svaki šator i skupljajući ljude kako bi im saopćili nove upute."Svi smo se pitali kakva će nam biti budućnost", rekao je. "Mi smo miroljubivi ljudi. Tu su porodice s djecom. Šta ovi naoružani ljudi žele od nas?" U tom trenutku, vojna skupina im je saopćila kako su dobili naredbu da isprazne spavaonicu. "Prisili su nas da sjednemo na pod", objašnjavao nam je, "i službenik je opet upitao ljude da li žele da idu u Poljsku ili u Ukrajinu. U Poljsku ili Ukrajinu. Ovo je najnoviji način bjeloruskog krijumčarenja ljudi."
Bez obzira na dolazak više od milion ukrajinskih izbjeglica u Poljsku, humanitarne organizacije koje se bave izbjeglicama nisu prestale s davanjem podrške ljudima koji prelaze granicu Bjelorusije s Poljskom. Ana Albot, iz Skupine za prava manjina, i jedna od suosnivačica Grupe Granica, poljske mreže nevladinih organizacija koje prate situaciju na granici, kaže kako su primijetili da se broj tražitelja azila koji u Poljsku dolaze iz Bjelorusije povećao u posljednje vrijeme, što potkrepljuje svjedočenja izbjeglica kojima je naređeno da napuste kamp u Bjelorusiji.
"Poljska granična policija ih i dalje svaki dan vraća u Bjelorusiju", kaže. "Čak i jučer, bili smo u kontaktu sa sirijskom porodicom od 10 članova, uključujući nekoliko djece. Nažalost, nismo im uspjeli pomoći sa hranom i odjećom zato što su već bili protjerani u Bjelorusiju."
Humanitarne organizacije boje se da će tražitelji azila opet biti upotrijebljeni kao oružje stvarajući novu krizu na sjeveroistočnoj granici Poljske koja bi prouzrokovala nezabilježen politički i logistički haos u državi koja se bori s masovnom migracijom Ukrajinaca koji bježe od rata.
"Šta ukoliko ih Bjelorusi ovoga puta ne protjeraju u Litvaniju ili Poljsku, već u ... Ukrajinu?", kaže Albot. "Bjeloruse nije briga za živote tih ljudi - to smo znali još od augusta. Već na jesen, Bjelorusi su provocirali izbjeglice na granici snimajući videa puna mržnje kako bi proširili anti-migracijsku propagandu u Poljskoj i u Evropi. Ta videa su veoma negativno prikazala sve migrante i pripadnike različitih manjina na bjeloruskoj strani. Šta ako su ih držali u Bruzgiju od novembra samo zato što su znali da ih mogu iskoristiti?"
Lukašenko se zbližio s Putinom posljednih mjeseci, a ruske trupe bile su stacionirane na granici Ukrajine sa Bjelorusijom još i prije invazije prošlog mjeseca. U nedavnom intervjuu za The Guardian, Svjatlana Cihanovskaja, izgnana čelnica opozicije, kazala je kako vjeruje da je nakon invazije ruskih trupa na Ukrajinu Lukašenko predao kontrolu svoje države u ruke Kremlja. "Pokušavamo ubijediti bjeloruske trupe da ne učestvuju", kaže Cihanovskaja. "Razgovaramo s majkama vojnika kako bismo ih pokušali ubijediti da ne dopuste svojoj djeci da idu u ovaj rat."
Neki od migranata kojima su rekli da idu u Ukrajinu, kažu kako su se u početku bojali da im bjeloruski vojnici žele dati priliku da se bore na ruskoj strani. Žena jednog od azilanata zaglavljenog u Bruzgiju kaže da bi svi oni odbili tu ponudu.
Dok se Rusi u ovoj dvosedmičnoj invaziji bore da zadrže zamah, Putin je dao zeleno svjetlo za dovođenje navodnih 16,000 dobrovoljaca s Bliskog istoka koji bi bili raspoređeni zajedno sa pobunjenicima koji se bore na strani Rusije u Ukrajini.
Sirijska vojska počela je s regrutiranjem trupa iz svojih redova da se bore na strani ruskih snaga u Ukrajini, obećavajući im platu od 3.000 dolara - što je do 50 puta više od mjesečne plate sirijskih vojnika.
Izvor: The Guardian
S engleskog prevela: Amina Turudija, Prometej.ba