Ilustracija: Chris Gash

Juli se približava svojoj sredini, a već sljedeće godine u isto vrijeme proći će četvrt stoljeća od najgoreg ratnog zločina u Europi od Drugog svjetskog rata. Tijekom masakra u Srebrenici, snage bosanskih Srba pod vodstvom Ratka Mladića ubile su oko 8.000 bosanskih dječaka i muškaraca i pobacali ih u masovne grobnice. Tada je Švedska već učinkovito suzbila tzv. migracijski pritisak iz Bosne uvođenjem viznih ograničenja.

Kako je došla u Švedsku kao izbjeglica iz Bosne početkom devedesetih, novinarka SvD (dnevne novine Svenska Dagbladet) Negra Efendić je na bolan način prikazala u svojoj nagrađivanoj knjizi "Bila sam poput tebe" (2016). Negrino tinejdžersko doba obilježeno je zapaljenim izbjegličkim domovima te agresivnim i brutalnim rasističkim napadima. U autentičnim vijestima TT-a (Švedska Državna novinska agencija) iz tog vremena moguće je pročitati kako imigracijska agencija predlaže povlačenje školskih sati za djecu koja traže azil.

U isto vrijeme vodstvo Nove demokracije (rasistička politička partija aktuelna devedesetih u Švedskoj) nazvalo je bosanske izbjeglice "luksuznim turistima", tvrdeći da imigranti stoje iza 80 posto kriminalnih djela. Vodstvo Nove demokracije drhtajućim glasom se pitalo koliko će zapravo vremena proteći prije nego "švedska djeca lica okrenu prema Meki”? Bosanci su Europljani, ali i muslimani, što je obično dovoljno da se dobije slika o difuznoj prijetnji. Osim toga, pronalaženje posla u početku je išlo jako sporo (četiri godine nakon dobijanja boravišne i radne dozvole, tek je četvrtina Bosanaca imala zaposlenje).

U ljeto 2019. sve je zaboravljeno. Izbjeglice iz Bosne i Hercegovine su među onima koji su najbolje uspjeli na švedskom tržištu rada. I na Twitteru, već neko vrijeme, pikantni izraz "brf-Bosnier" (brf Bosanci) također je procvjetao. Brf (skraćenica za udruženje vlasnika stanova) - vrlo je jasan simbol dobro utemeljene srednje klase (u ovom kontekstu autor aludira da je posjedovanje stana svojstveno visokoj srednjoj klasi u odnosu na ljude koji žive u iznajmljenim stanovima i time pripadaju nižoj klasi). Ili, kako je parlamentarni zastupnik Hanif Bali (Stranka umjerenih) definirao izraz: "Brf-Bosanci = švedski sekularni asimilirani Bosanci koji se iz identitetskih razloga, nazivaju muslimanima", piše on, i dalje tweetuje: "Čim netko kritikuje islam, Bosanac odlaže njegov chorizo (španska svinjska kobasica, popularna u Švedskoj) i pivo kako bi spojio svoj identitet s ultra-ortodoksnim islamom i time ublažio kritiku.“ Hanif Bali potom uvjerava svoje twitter pratitelje da sa 200 metara razdaljine može vidjeti razliku između “brf-Bosanca” i ”adidas-Albanca” i ilustrirati jasnu vezu između klase i rase.

Istovremeno, kako u raspravama o klasi migrantsko porijeklo postaje nevažno, tu se nameće i prosta logika: da imigranti srednje klase nikada nisu pravi imigranti, jer po definiciji imigranti su kriminalci koji odbijaju učiti švedski. Slično tome, svaki musliman je po definiciji radikalizirani sektaš i bombaš; dok onaj koji živi kao većina ljudi prosto nije musliman.

Da je migrantska skupina koja je posljednja stigla najprezrenija, Šveđani su znali još krajem 19. stoljeća, o čemu je Ola Larsmo pisao u knjigama i člancima (članci opisuju mržnju prema Šveđanima koji su krajem 19. stoljeća stigli u Ameriku). U Švedskoj savremenoj historiji, ova prezrena skupina nesumnjivo su bili Bosanci koji su izbjegli rat i etničko čišćenje na Balkanu.

Ali Bosanac koji je našao posao i kupio stan prestaje na neki čarobni način da bude izbjeglica, imigrant, stranac - i prestaje biti osoba sa Expressen (švedske dnevne novine) naslovnice iz 1993 "RUN OUT DEM!" Možda je svrha izraza "brf-Bosnier" sva u tome da se bosansko iskustvo učini irelevantnim u svim raspravama o današnjim izbjeglicama?

Sa švedskoj jezika preveo: Admir Rahmanović, Prometej.ba

Autorica: Kristina Lindquist, Dagens Nyheter