Kineski radnici ispred termoelektrane na ugalj u gradu Sahiwalu u Pakistanu. Fotografija: Bloomberg/Getty Images

Obećanje kineskog predsjednika Xi Jinpinga 22. septembra 2021. godine da će prestati graditi nove energetske projekte na ugalj u inostranstvu pozdravili su ekolozi širom svijeta. Na ovaj dan prošle godine Xi je obećao da će Kina postići ugljeničnu neutralnost do 2060. godine, te da će kineske emisije ugljendioksida dostići vrhunac do 2030. godine.

"Kina će pojačati podršku drugim zemljama u razvoju da pređu na korištenje zelene energije i energije sa niskim udjelom ugljika, te neće ulagati u nove energetske projekte na ugalj u inostranstvu", rekao je Xi u ranije snimljenom video obraćanju na godišnjem zasjedanju Generalne skupštine UN-a.

Xi je i lično investiran u klimatski plan. Od kada je došao na vlast 2012. godine, primjetni su koraci koje je Peking poduzeo u rješavanju vlastitih ekoloških problema poput zagađenja. Kina je proširila svoj utjecaj na inostranstvo tako što se pridružila međunarodnim inicijativama poput Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. godini, iz kojeg su se Sjedinjene Američke Države povukle za vrijeme predsjedništva Donalda Trumpa, pa ponovo pridružile za vrijeme Joea Bidena. I za razliku od nekih zemalja, među kineskom političkom elitom postoji konsenzus da je klimatska kriza stvarna.

Građani Kine postaju sve svjesniji utjecaja klimatske krize. Razorne poplave ovog ljeta u provinciji Henan jasno su predočile posljedice klimatskih opasnosti i potrebe za hitnim djelovanjem. Jia Xiaolong, zamjenik šefa Nacionalnog klimatskog centra, rekao je za kinesku novinsku agenciju da su obilne padavine u Henanu "posljedica globalnog zagrijavanja."

Obećanje Xi Jinpinga dolazi u vrijeme kada se odnos Kine sa zemljama Zapada pogoršava. Prošle sedmice su SAD, Velika Britanija i Australija formirali trilateralni sigurnosni savez Aukus, za koje većina analitičara kaže da ima za cilj držati Kinu pod kontrolom. U međuvremenu su javilo pitanje hoće li Xi osobno prisustvovati sastanku Cop26 u Glasgowu u novembru.

Sam Geall, izvršni direktor Kineskog dijaloga (China Dialogue), trusta mozgova koji se bavi zaštitom okoliša, rekao je: „[Xijevo obećanje u UN -u] znači da Kina ostaje predana borbi protiv klimatskih promjena prije Cop26, čak i kad geopolitičke napetosti rastu u drugim arenama – jer Kina to vidi u centru svog nacionalnog interesa, u smislu tehnološkog liderstva, političke ekonomije i, bez sumnje, meke moći.”

"To također šalje poruku globalnom jugu da će Kina ulagati u budućnost sa niskim emisijama ugljika i da Kina nastoji biti vodeći dobavljač i financijer čiste tehnologije i infrastrukture za zemlje u razvoju."

Pretpostavlja se da će do 2033. godine kineske termoelektrane na ugalj izvan Kine ispuštati 433 miliona tona CO2 godišnje. (Na osnovu podataka prikupljenih sredinom 2019. godine, uzimajući u obzir sva postrojenja koja se grade ili se planiraju izgraditi i pretpostavljajući da će sva postrojenja raditi tj. da se nijedno neće zatvoriti.) Guardian grafikon. Izvor: Centar za globalnu razvojnu politiku, Univerzitet u Bostonu.


Nema sumnje u važnost obećanja Kine da će prestati finansirati energetske projekte na ugalj u inostranstvu. Prema Univerzitetu Georgetown, donedavno su Kina, Japan i Južna Koreja činile više od 95% ukupnog stranog ulaganja u termoelektrane na ugalj. Japan i Južna Koreja obećali su da će obustaviti ta ulaganja početkom ove godine.

Niz obećanja ovih zemalja posljednjih mjeseci, međutim, “nije iznenađujući”, kaže Geall. Pad cijena obnovljivih izvora energije posljednjih mjeseci znači da je korištenje uglja sve manje ekonomski isplativo. Samo nekoliko zemalja se želi opteretiti termoelektranama na ugalj. "Kina će, naravno, morati i dalje raditi na smanjivanju domaće proizvodnje i potrošnje uglja, za što ima dovoljno vremena imajući u vidu njen 14. petogodišnji plan i cilj koji je zadan za 2060. godinu", rekao je.

Sa tim se složio i dr. Thomas Hale sa Škole za državnu upravu Blavatnik Oksford univerziteta. Rekao je da se ugalj itekako i dalje koristi u Kini, što je jedan od najvećih zagađivača. Nakon obećanja Xi Jinpinga, sve će oči biti uperene u ono što Kina planira uraditi unutar zemlje. "U konačnici, najvažnije pitanje za budućnost života na planeti Zemlji je koliko brzo Kina može zatvoriti hiljade postrojenja za ugalj", rekao je.

No, Kina se kroz historiju oslanjala na ugalj za podsticanje rasta njene ekonomije. U konačnici, način na koji će Kina smanjiti ovisnost o uglju bit će određen tranzicijom njene ekonomije. To je ono što je Peking obećao, što se pokazalo kao težak zadatak. Kineske pokrajinske vlade odobrile su izgradnju 24 nova projekta proizvodnje energije iz uglja u prvoj polovini 2021. godine, uključujući tri velike elektrane, navodi Greenpeace, iako je taj broj manji od onog koji je inicijalno odobren 2020. godine.

Iako su međunarodni analitičari posljednjih sedmica fokusirani na ekonomske posljedice potencijalnog kolapsa Evergrandea, druge najveće kineske kompanije za nekretnine, Hale smatra da bi ova kriza u konačnici mogla imati veći značaj za klimu.

“Ako ta kriza izgradnje odvrati kinesku ekonomiju od modela rasta koji je podstaknut dugovima, to bi mogao biti najznačajniji pomak za klimatske promjene. Ako se umjesto toga pokaže koliko je taj model duboko ukorijenjen u kineskoj političkoj ekonomiji, tada ćemo na kineske klimatske ambicije morati gledati sa većim skepticizmom”, rekao je.

Izvor: The Guardian

S engleskog prevela: Amina Hujdur, Prometej.ba