Poput 2020, protekla godina bila je teška u cijelom svijetu, a pandemija koronavirusa je izravno i neizravno odnijela tisuće života i u Bosni i Hercegovini. Osim toga, politička klima u našoj zemlji bila je vrlo zagađena, obilježena ponavljanjem i radikaliziranjem starih priča, koje su kroz stranačke izjave, saopćenja i objave u štampanim i elektronskim medijima dodatno trovale međuljudske odnose i razarale povjerenje.

Zalažući se za društvo viših kriterija, i u 2021. godini smo držali našu prepoznatljivu razinu tekstova, s uređivačkom politikom koja inzistira na ozbiljnosti, dostojanstvu i poštovanju čitatelja, onkraj svakog senzacionalizma i populističkog dodvoravanja većinskom sentimentu.

Uz zahvalnost za podršku i suradnju u 2021. godini, svim čitateljima/icama i suradnicima/icama želimo sretnu i uspješnu novu godinu. Nastavimo učiti zajedno i zalagati se za vrijednosti humanizma, sekularizma, antinacionalizma, socijalne pravde, inkluzivnog društva, znanstvenog i kritičkog mišljenja.

Podsjećamo se deset najčitanijih tekstova objavljenih na Prometeju u 2021. godini, uz važnu napomenu da čitaniji tekst ne znači nužno i kvalitetniji - čitatelje ipak najviše zanimaju političke teme.


1. „Da li je javnosti problematična izjava Faruka Kapidžića o „miješanim brakovima“ i stavljanje mete na sve koji nisu politički ili identitarno podobni?”, pisao je 14. 3. Kenan Muminagić u tekstu Skandal koji je zamalo ostao nevidljiv


2. „Niti jedna presuda nije formulirana kao šovinistička parola, i to je gradonačelnica Karić morala uvidjeti, kad se već propustila osvrnuti na činjenicu da za uništenje Vijećnice i njenog neprocjenjivog knjižnog fonda, granatirane s položaja VRS-a, nikada niko nije konkretno odgovarao”, pisao je 10. 4. Eldin Hadžović u tekstu Kako je gradonačelnica Sarajeva pala na prvom ispitu: Nisu srpski zločinci, nego Vojska RS-a


3. „Prešućivanje šovinističkih izjava bilo koga, a naročito medijske i javne ličnosti kakva je Senad Hadžifejzović, znači implicitno odobravanje”, pisao je 26. 4. Minel Abaz u tekstu Hadžifejzović i „novinarka Ozrenka“


4. „Do zadnjeg daha branio je svoju zemlju. Pravu zemlju, posjed, livade s potokom”, pisao je 26. 10. Ivo Lučić u tekstu Petar Govedarica (1959-2020): Proganjan jer je uistinu branio zemlju


5. „Imaju stoga preživjeli bivši logoraši za svog tamničara Karadžića jednostavan savjet: “Naučite kontrolirati svaki pokret i uhvatite ritam zatvora. Sekunda je dan, minuta mjesec, a dan godina.“ I nikad ne znaš u kojem će trenutku prestati doživotna robija“, pisao je 18. 5. Boris Dežulović u tekstu Mujo i Radovan u engleskom zatvoru, koji je objavljen u ljubljanskom Dnevniku, a uz dozvolu autora smo ga objavili na našem jeziku


6. „Puna nacionalna ravnopravnost i njena ustavna zaštita kroz konstitutivnost uslov su da se nacije oslobode svojih „gazda“ i otvore izgradnji jedinstva u razlikama. Sve drugo je nova desnica balkanskog tipa, a ukidanje konstitutivnosti daje snagu separatizmu i direktno ugrožava cjelovitost BiH“, pisao je 14. 4. Žarko Papić u tekstu Kratka istorija konstitutivnosti u BiH


7. „Muhamed Filipović organizirao je da se završni buket njegovih laži objavi tek nakon smrti, kao konačna poruka s one strane, pa je tim činom iz ontološkog lažova prerastao u transcendentnog. Lažov s onoga svijeta”, pisao je 5. 12. Tarik Haverić u tekstu Jedan susret s Muhamedom Filipovićem


8. „Ovdje je riječ o časti nas danas, koji podižemo spomenik. Postavljajući se ovako licemjerno, gradonačelnica je ta čija je čast vrlo upitna kad su Kazani u pitanju”, pisali smo 14. 10. u uredničkom komentaru Benjamina Karić i Kazani – žaliti da, osuditi ne


9. „Od Muharema Bazdulja je napravljena hodajuća meta, nečovjek koji slavi na grobovima žrtava zajedno sa zločincima, zvijer koja je nepoželjna i kojoj se može reći ili uraditi šta god se hoće”, pisao je 25. 7. Dino Šakanović u tekstu Kako se pravi linč: Slučaj Bazdulj i Klix.ba


10. „Broj radova i citiranja pojedinog znanstvenika predstavljaju se kao vrhovno mjerilo i sveto slovo akademskog zanata. Što otkrivamo kada te brojeve rastavimo na proste faktore?”, pisao je 31. 5. Franjo Šarčević u tekstu Instagramizacija znanosti