Dan državnosti BiH izglasalo je 247 vijećnika ZAVNOBiH-a iz svih krajeva, društvenih i nacionalnih sredina BiH.


U glavnom dokumentu, Rezoluciji ZAVNOBiH-a, istaknuto je da su se prvi put u historiji BiH "sastali predstavnici, srpskog, muslimanskog i hrvatskog naroda" povezani "čvrstim bratstvom u ustanku, s ciljem da se, na osnovu rezultata borbe naroda Jugoslavije i naroda BiH, donesu političke odluke koje će otvoriti put našim narodima da urede svoju zemlju kako to odgovara njihovoj volji i interesima".


Tog 25. studenoga 1943. godine BiH je obnovila svoju državnost koju je izgubila 1463. godine padom pod upravu Osmanske carevine.


Sve odluke ZAVNOBiH-a su potvrđene i odlukama AVNOJ-a, najvišeg političkog i zakonodavnog tijela Jugoslavije. Njima su, također, potvrđene i povijesne granice BiH određene odlukama Berlinskog kongresa 1878. godine.


Na zasjedanju je jasno odlučeno da narodi BiH hoće da njihova zemlja koja nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska i hrvatska i muslimanska bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina u kojoj je osigurana putna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata.


No, u danima stvaranja države BiH na zasjedanju u Mrkonjić Gradu bilo drugačijih mišljenja, odnosno prijedloga da BiH bude autonomna pokrajina.


Naime, više članova Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije (CK KPJ) je predlagalo da BiH ima status autonomne pokrajine, a ne status ravnopravne federalne jedinice, pri tome se, prije svega, mislilo na "autonomiju uz Republiku Srbiju ili Hrvatsku".


Pokrajinski komitet KPJ za BiH je jednoglasno i odlučno zastupao stav da BiH može imati samo status ravnopravne federalne jedinice u federativnoj Jugoslaviji, a priključenje BiH federalnoj jedinici Srbiji ili Hrvatskoj nije moglo doći u obzir kao konačno rješenje.


4e024dc24b


I, uoči zasjedanja ZAVNOBiH-a i dalje su vođeni s iscrpni i dugi razgovori oko budućeg državnog statusa BiH između predstavnika Pokrajinskog komiteta KPJ za BiH Rodoljuba Čolakovića i Avde Hume, sa Milovanom Đilasom, Sretenom Žujovićem i Mošom Pijade, članovima CK KPJ.


Čolaković i Humo su na kraju otišli kod Josipa Broza Tita i iznijeli mu problem, te predložili da BiH postane šesta ravnopravna federalna jedinica.


Tito je “presudio” – prihvatio je koncepciju PK KPJ o BiH kao ravnopravnoj federalnoj jedinici, i rekao: “BiH mora biti ravnopravna republika najmanje onoliko koliko su to Srbija i Hrvatska. I drugo, Muslimani moraju biti apsolutno ravnopravan narod, u mjeri koliko su to Srbi i Hrvati u BiH”.


Tito se, u pogledu državno-pravnog statusa BiH, za razliku od "nekih rukovodećih drugova", nikada nije dvoumio. To je potvrdio i prilikom posjete BiH u studenome 1979., kada je ostalog rekao:

"BiH ne može pripadati ni ovom ni onom, već narodima koji je od davnina nastanjuju. Uostalom, to njima nije niko poklonio, već su to sami izborili u narodnooslobodilačkoj borbi u kojoj su masovno učestvovali. Bilo je to jedino moguće i srećno rješenje, ne samo za narode BiH, već i za našu zajednicu u cjelini”.


Danas se 25. studeni slavi u Federaciji BiH kao Dan državnosti, a u bh. entitetu Republika Srpska ga ignoriraju. Podsjetimo, na sjednici 20. srpnja 1993. godine u Mrkonjić Gradu Narodna skupština tada takozavne Srpske Republike, kojom je predsjedavao osuđenik za ratne zločine Momčilo Krajišnik, donijela je Odluku o proglašenju nevažećim odluka donesenih na zasjedanju ZAVNOBiH-a. (klix.ba, 2013)


Svim čitateljima portala Prometej.ba iz Bosne i Hercegovine čestitamo Dan državnosti!