Josip Lovrenović, Maculje, 2020.


Stara Bosna ostavila nam je jedan zadivljujući kulturni znak, unikatan u razmjerima balkanskim i evropskim, a do danas od domaće znanosti i kulturne javnosti gotovo neprimijećen. Riječ je o uspravnim nadgrobnim pločama oblikovanim kao antropomorfni križevi. Njima su se kršćanski grobovi počeli obilježavati od kraja XV i početkom XVI stoljeća, nakon što je učvršćenjem osmanske teokratske države i islamske civilizacije u Bosni i Hercegovini nastalo društvo s tri oštro razdvojene religije/konfesije. Prethodna srednjovjekovna kultura obilježavanja grobova stećcima, zajednička svim stanovnicima Bosne i Huma, tada zamire a obilježavanje grobova se diferencira konfesionalno. Ovaj novi oblik kršćanske nadgrobne skulpture koji tada nastaje vremenom se duboko uvriježio kod katolika u užem geografskom arealu srednje Bosne. Održala se ova kultna umjetnost kroz nekoliko stoljeća sve do danas, te se kroz to vrijeme mijenjala i razvijala zanimljive mikroregionalne razlike, ne napuštajući početnu zamisao antropomorfnoga križa.


Predstavljanje knjige Bosanski križ: nadgrobna skulptura iz doba turske vlasti autora Ivana Lovrenovića i Josipa Lovrenovića i izložba fotografija održat će se u Franjevačkom samostanu sv. Ante na Bistriku (Sarajevo), u utorak 5. 4. s početkom u 19 sati. Pored autora knjige, govorit će Enes Škrgo, Miro Jelečević i Dženat Dreković.