DW | Kako nastaju crne rupe?

Impresivna eksplozija

Supernova – tako se naziva brzo i sjajno bljeskanje nekog sunca ili drugih zvijezda na kraju njihova životnog vijeka. Pri toj spektakularnoj eksploziji zvijezda se raspadne a njena materija se razleti po svemiru. Na kratko vrijeme ona bude sjajna poput neke čitave galaksije.

 

 

Komprimirana zvijezda

Privlačnost umiruće zvijezde je toliko jaka, da privlači raspadnutu materiju koju preša u jednu malu crnu kuglu. Nakon toga, ona nema više volumena već samo beskrajnu gustoću. Teško za zamisliti – to se može objasniti samo teorijom relativnosti.

 

 

I nastane crna rupa

Ova „crna kugla“ potom zrači toliko snažnom privlačnom silom da sav svemirski materijal koji leti uokolo, poput planeta, mjeseca, sunca, privlači k sebi. Što ovo mrtvo klupko više materije privuče, tim će veća biti njegova privlačna sila. Ono guta čak i svjetlo.

 

 

Masa je važna

Ne pretvore se sve zvijezde u crne rupe. Neka manja zvijezda, postat će bijeli patuljak – poput ovdje prikazane zbirke patuljaka u Mliječnoj stazi. Iz većih zvijezda nastat će neutronske zvijezde – objekti izuzetne gustoće mase. A tek iz zvijezda još veće gustoće nastaju crne rupe.

 

 

Bogatstvo supermase

Astronomi crne rupe razlikuju prema njihovoj veličini. U one manje ubrajaju se takozvane stelarne crne rupe. Divovi u svemiru zovu se supermasivne crne rupe. One same imaju masu kao nekoliko milijuna pa i milijardi sunca zajedno.

 

 

Skrivene

Crne rupe su nevidljive. One nemaju volumen i nisu nikakvi objekti. Prije ih se može zamisliti kao neko područje u svemiru. Tajanstvene crne rupe mogu se prepoznati samo zahvaljujući rotirajućoj materiji koja oko njih kruži i savija se poput savijače.

 

 

Zvijezda ili rupa?

Prva ikad potvrđena crna rupa je dio dvojnog zvjezdanog sustava Cygnus X-1 koji je izvor rentgenskog zračenja, u zviježđu Labud, a koji je otkriven 1972. U počeku se znanstvenici nisu mogli složiti radi li se tu uistinu o crnoj rupi ii samo o jednoj masivnoj neutronskoj zvijezdi.

 

 

Potvrđene pretpostavke

U međuvremenu je B-zvijezda iz Cygnusa X-1 identificirana kao crna rupa. Prvo, njena je masa veća od mase što ju imaju neutronske zvijezde. Drugo, tamo iznenada nestaje svemirska materija – na granici prostornog vremena, gdje više ne vrijede uobičajeni zakoni fizike.

 

 

Najnoviji div

Astronomi ESO-a (Europskog južnog opservatorija) nedavno su otkrili najveću crnu rupu svih vremena. Ona zauzima čitavih 14 posto mase svoje matične galaksije NGC 1277. Prema dosadašnjim shvaćanjima, takva jedna ogromna crna rupa mogla se pojaviti samo u puno većim i težim galaksijama.

 

 

Neriješene zagonetke

Crne rupe ni izdaleka još nisu istražene ni objašnjene. One astronomima svako malo zadaju nove zagonetke.

 

 

| Autor: Hannah Fuchs | DW.de |