„Odluku o poništavanju statusa muzeja i vraćanju statusa džamije Aja Sofiji u Istanbulu smatramo višestruko spornom. Smatramo da se ovaj čin ne može opravdati historijskim razlozima i potrebama muslimana, da je simbolički kontraproduktivan i da je civilizacijski štetan“, napisali su u tekstu objavljenom u Oslobođenju (16. 7. 2020.) profesori Fakulteta islamskih nauka Enes Karić i Hilmo Neimarlija.

„Ne želimo, niti možemo, zanemariti dugu povijest religijskih prisvajanja, rušenja i spaljivanja hramova drugih religija, premda ovo nije prilika za dublje preispitivanje vjerskih osnova i posljedica nečega što su u prošlosti svi činili. Smatramo da su se u odnosima među religijama, društvima i imperijama u prošlosti mogli i trebali naći mnogo jači razlozi za zadržavanje dosadašnjeg statusa Aja Sofije, negoli za njegovu promjenu. Svijet je danas povezan kao što nikada ranije nije bio i susretanje religija u miru i uzajamnom poštovanju preče je od međureligijskog nadmetanja u svakom trenutku i na svakom mjestu.

Ne vidimo razloge za promjenu statusa Aja Sofije koje bi se moglo povezati sa realnim vjerskim potrebama muslimana. Jedinstveni grad Istanbul pruža više nego dovoljno prostora za namaz i spokojstvo vjere u džamijama, starim i novim, onim grandioznim kao i onim tihim, mirnim. Razlozi pojedinaca i grupa muslimana, koji su tražili da to imaju i u Aja Sofiji, simbolički su razlozi a ne izrazi stvarnih potreba. Udovoljavanje njihovim zahtjevima, neovisno o tome koliko je tih pojedinaca i grupa muslimana i koliko intenzivno osjećaju svoju simboličku vezu sa Aja Sofijom, znači uspostavljanje institucionalne nadmoći jedne ograničene simboličke identifikacije nad drugim simboličkim identifikacijama sa Aja Sofijom. Time se daje primat jednoj emotivnoj vezi u odnosu na druge emotivne veze i izazivaju emotivne reakcije unutar širokog spektra osjećajnih religijskih i svjetovnih odnošenja koja tvore simbolički univerzum Hagija Sofije.

Univerzum Hagija Sofije, u svome singularitetu i svome pluralitetu, upleten je u geografski, povijesni i mentalni krajolik Istanbula, koji je jedinstveni civilizacijski krajolik Turske, Mediterana, svijeta. Razumijemo i poštujemo reakcije na odluku svjetovnih vlasti o promjeni religijskog statusa Aja Sofije koje dolaze iz hrišćanskih crkvenih i akademskih krugova. Nažalost, reakcijama nedostaje uvjerljivost uzvraćanja sa stajališta univerzalnog odnosa i vjerodostojnost koju su njihovi zastupnici izgubili kada su šutnjom odobravali ili neposrednom potporom pomagali nedavno rušenje i paljenje džamija u Bosni i Hercegovini. Zato podržavamo one koji su odluku o Aja Sofiji doživjeli kao civilizacijski štetan čin, ali su zadržali povjerenje u vjernost muslimana, muslimanskog vjerskog vođstva i svjetovnih vlasti Turske načelima islamskog priznanja i poštivanja vrijednosti i ustanova drugih religija i drukčijih uvjerenja kao osnovu oficijelnog odnosa prema Aja Sofiji“, napisali su autori.

U danima kada se i u ultranacionalističkim i vjersko-radikalnim krugovima u našoj zemlji likuje zbog poteza turskog predsjednika i njegove odlučnosti da u ime islama – nakaradno shvaćenog ne kao vjera i duhovni pravac koja ljudima pomaže nego kao ideologija koja plaši – prijeti svijetu, ovakav stav profesora Karića i Neimarlije veoma je važan.