U ime organizatora (HNV), fra Luka Markešić je pozdravio autora i pohvalio knjigu. Istaknuo je kako je knjiga svjedočanstvo sadašnjim i budućim generacijama o tome što se zaista dogodilo u Bosanskoj Posavini.


Prof. dr. fra Petar Jeleč je istaknuo kako se knjiga bavi velikosrpskom agresijom na Bosansku Posavinu i padom Posavine, ali analizira i odgovornost tadašnjeg političkog vodstva u Hrvatskoj (Tuđman, Šušak) i Herceg Bosni (Boban). Neki važni događaji za pad Bosanske Posavine: 6. 5. 1992. Boban i Karadžić u Grazu potpisuju sporazum  kojim se Srbima predaje Koridor; 8. 5. 1992. Ante Roso obznanjuje odluku da na prostoru HB legalne vojne postrojbe BiH proglasio nelegalnima; 03. srpnja 1992. Predsjednik HZHB, Mate Boban, „zabivši Muslimanima nož u leđa“, proglasio je osnivanje „države u državi“: tzv. „Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu“. Time je završeno instititucionalno stvaranje preduvjeta za otvoreni rat s Muslimanima. Tim i drugim potezima zvanične hrvatske politike, Hrvati u BiH su od uvaženog naroda i žrtve pretvoreni u učesnike agresije na BiH i svedeni gotovo na nacionalnu manjinu. Za stradanje Hrvata u Posavini direktno je odgovorno i hrvatsko političko vodstvo. To knjiga sasvim jasno pokazuje. Jeleč je zaključio kako je ovo sramotna stranica hrvatske povijesti. Ali, nažalost, i danas je aktualna ova politika.


General Stjepan Šiber zahvalio je autoru što je napravio knjigu u Bosanskoj Posavini koja je istovremeno i knjiga o Bosni i Hercegovini. Veli da je to „povijesni dokument koji će se proučavati u svim školama i fakultetima, i na jednoj i na drugoj i na trećoj strani“.


Dr. Ivo Komšić veli da mu je knjiga pružila uvide  koji su mu dosad nedostajali. U knjizi se uživa bez obzira na sve ono teško što se u njoj navodi. Ističe da je Jerko „hrabar čovjek zato što je skupio sve ove činjenice važne za historiju“. „Hrabar je jer postoje snaga još i danas koje ovakve stvari dočekuju na nož. Vrlo je teško govoriti ovako istinite stvari. U Bosanskoj Posavini nije bio obični rat. Bosanska Posavina je izdana.“ Naglasio je dalje kako se zapravo radi o veleizdaji. I danas izdanci te izdaje nama začipaju usta govoreći nam da o ovom ne smijemo govoriti.

Dalje je istaknuo kako je Jerko spojio vojne i političke činjenice. I to do sada nitko na takav način nije uradio. Nitko do sada, npr.,  nije tako precizno naveo detalje sporazuma iz Karađorđeva.

U knjizi se uvjerljivo govori kako je prova opcija podjele BiH bila podjela na dvoje. U toj varijanti nije bilo Bošnjaka – oni moraju nestati (Karadžićev govor u Skupštini). Tek kad je međunarodno priznata BiH pojavila se druga opcija podjele BiH na tri dijela. Kako je Tuđman govorio, muslimani će dobiti državicu u centralnoj Bosni. Oni nemaju izbora. Činjenice su u knjizi dokumentirane. Dokazi postoje.

Knjiga donosi još jednu do kraja potresnu činjenicu za Bosansku Posavinu. Zovak tvrdi da je Bosanska Posavina trebala biti presječena samo horizontalno, da se osigura Koridor, ali desilo se da je presječena vertikalno – zauzeta je cijela. Tako su neki srpski generali govorili: „Što su nam pustili Brod? To nije bilo predviđeno.“

Zaključno, Komšić dodaje kako knjiga pokazuje kolika je ustvari bila dubina izdaje Posavine. Zanimljiva je analiza rušenja mostova na Savi. Rušeni su točno prema dogovoru iz Karađorđeva. Cilj je bio sprječavanje logističkog snabdijevanja HVO-a. Vojne operacije do u tančine su slijedile ranije političke dogovore.

Ta politika i danas je na djelu, samo su se promijenili ljudi i političke sredstva. Istina koja je donesena u knjizi neće poboljšati aktualnu političku situaciji u državi, ali nas samo ona može spasiti. Hrvat je napisao knjigu o izdaji Hrvata u BiH, zaključuje Komšić.


Dr. Džemal Najetović je započeo riječima Stjepana Kljujića kako ja Bosanska Posavina prodana Miloševiću kao čin dodvoravanja što je nezapamćeno u hrvatskoj historiji. Istaknuo je kako je na jasna i stručan način donesena sva problematika vezana za ratni period u Posavini kojeg obrađuje. Knjiga ima sve karakteristike suvremene naučne knjige.    


Knjiga je podijeljena na nekoliko dijelova: „Uzroci ratova na prostoru bivše Jugoslavije 1991-1995“; „Priprema za rat u Bosanskoj Posavini 1992“; „Kronologija“; „Službeni stavovi o gubitku Bosanske Posavine“; „Nakon svega“; „Trinaest teza sa zaključkom“; „Prilog“.