U idućih nekoliko sedmica iz Vareša će preko luke Ploče krenuti prve isporuke srebra, cinka, olova za europske talionice. Kompanija Adriatic Metals, koja je dobila koncesije na iskopavanje ovih, ali i drugih ruda od Zeničko-dobojskog kantona, uspostavila je partnerstva sa velikim europskim kompanijama, poput švedskog Bolidena, a koje će dalje prerađivati sirove rude iz bosanskih planina. Ovo treba posmatrati u okviru “Europskog akta o kritičnim sirovinama” koji je donijela Europska komisija u namjeri da smanji ovisnost o Kini, Rusiji i drugim državama koje imaju primat u eksploataciji važnih metala.

Postupke dodjele koncesija pratio je niz nepravilnosti o kojima smo pisali prije skoro dvije godine.Tri saziva Vlade Zeničko-dobojskog kantona, na čelu sa premijerima iz Stranke demokratske akcije i ministrima privrede iz Hrvatske demokratske zajednice, neobjašnjivo su donosile odluke na štetu kantona, snizivši visinu jednokratne koncesione naknade ovoj kompaniji. Visina kontinuirane koncesione naknade naknadno je blago podignuta na 3,9 KM po rovnoj toni rude, što je i dalje mizeran iznos. Prema početnim procjenama nalazišta ruda, na ime kontinuirane koncesione naknade Zeničko-dobojskom kantonu bi kroz dvadesetak godina pripalo oko 31 milion KM, od kojih bi po zakonu 70 posto odlazilo u budžet lokalne zajednice, odnosno Vareša, a 30 posto u budžet kantona. Međutim, u decembru prošle godine, kompanija je ažurirala procjene nalazišta, pa se i predviđeni iznos koncesionih naknada popeo na oko 60 miliona. Prvotna procjena o zalihama od 7.3 miliona tona iz jula 2021. skočila je na 13.8 miliona, što je rast od skoro 90 posto. Dok će kanton i Vareš za dvadesetak godina dobiti oko 60 miliona, Adriatic Metals će zaraditi milijarde, procjenjuje se. Tona čistog srebra sada iznosi oko 700.000 eura, trista puta više od tone cinka, a oba metala ova kompanija je od Zeničko-dobojskog kantona dobila po istoj cijeni.


Priznanje o niskim koncesionim naknadama

Generalni direktor kompanije Paul Cronin, priznao nam je da su koncesije preniske.

– Moja kompanija i svaka druga rudarska kompanija u BiH, državna ili privatna, ne plaćaju dovoljno. I to je krivica vlade, kazao nam je u intervjuu.

Da bi ispravila tu “grešku”, obrazlaže Cronin, kompanija je napravila posebne društvene fondove za Kakanj i Vareš iz kojih će se finansirati lokalne društvene, sportske i kulturne organizacije. Tako će umjesto sistematskog rješenja u vidu dostatnih koncesionih naknada kompaniji biti prepušteno da sama krpi falične odluke kantonalne vlasti.

Nepravilnosti sa koncesionim naknadama bile su tek početak pogodovanja multinacionalnoj kompaniji. Javna rasprava o za ocjenu Studije o procjeni uticaja na okoliš podzemne eksploatacije rudnika Adriatic Metalsa, koju je organizovalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma, održana je 31.08.2020. godine u udaljenom selu Borovica, u jeku pandemije. Predstavnici lokalne zajednice Kakanj nisu pozvani na javnu raspravu, iako se rudnik nalazi tek nekoliko stotina metara od rijeka Bukovice iz koje se Kakanj opskrbljuje pitkom vodom.

U ministarstvu ne vide ništa sporno u vezi sa ovom javnom raspravom:

– Federalno ministarstvo okoliša i turizma je u skladu sa odredbama člana 61. i 62. Zakona o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH”, br. 33/03 i 38/09) blagovremeno obavijestilo i pozvalo sve zainteresirane subjekte na javnu raspravu za ocjenu Studije o procjeni uticaja na okoliš za podzemnu eksploataciju kompleksne rude olova, cinka, barita i pratećih mineralnih komponenti na lokalitetu „Rupice“, općina Vareš investitora „Eastern Mining“ d.o.o. Sarajevo (danas Adriatic Metals op.a.), navodi se u odgovoru na naša pitanja.

Vlada Federacije BiH, na čelu sa premijerom Nerminom Nikšićem, nastavila je pogodovati kompaniji. U novembru prošle godine donijela je Odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenog korištenja šumskog zemljišta u druge namjene, a zatim i Odluku o promjeni te Odluke, u kojoj se “u tački VII, stav 4 brišu riječi i saglasnost Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine”. Time je pripremila teren za donošenje rješenja o privremenoj prenamjeni šumskog zemljišta. Prema priznanju federalnog premijera ova odluke su donesene uz blagoslov Visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta.


Pritisak sa Zapada

Povodom toga pet članova EU parlamenta 21. decembra prošle godine pisalo je Visokom predstavniku. Tineke Strik, Dietmar Koster, Viola von Cramon-Taubadel, Thijs Reuten i Gwendoline Delbos-Corfield izrazili su zabrinutost zbog odluka Vlade FBiH.

Pozvali su ne Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine koji u članku 1. definira državnu imovinu koju čine, između ostalog, rijeke, šume i šumsko zemljište, što je prema Ustavu državno vlasništvo.

– S obzirom na zabranu kao i na odluku Ustavnog suda BiH da pitanje državne imovine spada u isključivu nadležnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da donese odgovarajući zakon, smatramo da bi bilo primjereno da visoki predstavnik djeluje vezano za navedenu Odluku Vlade FBiH. Duboko smo zabrinuti da ova odluka i njezina provedba mogu uzrokovati razorne posljedice utjecaj na bh. šumu, šumsko zemljište, rijeke, poljoprivredno zemljište i druga prirodna bogatstva, navodi se između ostaloga u ovom pismu.

Christian Schmidt još uvijek nije odgovorio na ovo pismo, saznaje Naratorium.

– Pošto je pismo poslano tek pred prazničnu pauzu, odgovor vjerojatno tek treba doći. Osim toga, pismo je uglavnom usmjereno na izražavanje političkog signala prema gospodinu Schmidtu, kako bi ga upozorilo na tekući razvoj događaja i predložilo način djelovanja koji smatramo odgovarajućim. Nadalje, to je znak svim akterima koji su uključeni u ovo pitanje, da se ukaže kako se ovi razvoji vide u BiH, a progresivni, propristupni zastupnici u Europskom parlamentu vide ovo kao problem za prirodu BiH, sa mogućim efektima na proces pristupanja, stoji u odgovoru europarlamentarke iz nizozemske stranke Zelene ljevice Tineke Strik.

Ambasadori Sjedinjenjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Norveške, u posljednje vrijeme vrše pritisak na političare i NGO aktiviste da budu popustljivi prema kompaniji Adriatic Metals, moglo se pročitati u više medija. Ambasador Norveške je zanijekao ove navode. Naratoriumu su dvojica lokalnih političara potvrdila da ambasadori SAD-a i UK-a doista vrše pritisak na političare. Da ovo nisu obične spekulacije tvrdi i Strik.

– Dobijamo slične snažne signale o vršenju pritiska visokog stepena od strane nekoliko zapadnih zemalja na strane uključene u ovo, uključujući političare i nevladine organizacije. Ovo je apsolutna sramota i miješanje u poslove treće zemlje. Međunarodna zajednica tvrdi da promovira mir, demokratiju i vladavinu prava, što je sve u ovom trenutku jako potrebno u BiH. Zatim, istovremeno zalaganje za interese privatne kompanije i davanje prioriteta tome u odnosu na poštovanje pravnih tekovina EU i zaštitu prirode je licemjerno i vrlo problematično. Zato tražimo od OHR-a, koji bi trebao biti čuvar Dejtonskog sporazuma i nezavisni akter, da interveniše i osigura da prestane pritisak ovih zemalja, opsjednutih profitom i interesima privatnih aktera. U isto vrijeme, zadatak je OHR-a i delegacije EU da se ozbiljno angažuju sa uključenim državama i podstiču ih da prestanu sa ovom praksom neprimjerenog uticaja. Potpuno smo svjesni ogromnog pritiska koji se vrši na ekološke aktiviste i mreže širom Bosne i Hercegovine, kaže Strik za Naratorium.

Anes Podić iz udruženja Eko Akcija odluke nove “Trojkine” vlasti vidi kao nastavak onoga što je radila njena prethodnica. “Smiješno niske koncesije”, kako kaže, način su da privuku što više investitora, bez obzira na naknadu koju će država, odnosno lokalna zajednica, dobiti kao kompenzaciju za uništavanje prirode.

– Naši političari prilagođavaju model kompanijama, tako da na kraju ne plate pravu cijenu za štetu koju će počiniti. Kod nas stvari funkcionišu tako da koji god investitor dođe oni će mu dodijeliti koncesiju, objašnjava Podić.

Za razliku od trenutnog modela, koji je namjerno osmišljen da smanji kontrolu države nad privatnim kompanijama, treba se ugledati na zemlje poput Čilea i Bolivije, kaže on. Litijumom bogate južnoameričke države donijele su propise koji uslovljavaju rudarenje litijuma izgradnjom postrojenja za preradu baterija u samoj zemlji, čime se stvara višak vrijednosti i puno više radnih mjesta nego donosi samo rudarenje, umjesto da se dragocjeni metal izvozi u bescjenje.

– Mi smo uporedili podatke o broju zaposlenih u Varešu iz 2019. sa 2022. godinom. Zvanično, u Varešu je samo jedna osoba više zaposlena u odnosu na tri godine ranije, a taj broj neće značajnije rasti, tvrdi on.

S druge strane generalni direktor kompanije Paul Cronin obećava ekonomski razvoj lokalne zajednice i nove poslove koje će generirati otvaranje rudnika.

Da li se ova šteta koju je načinila Vlada ZDK u dodijeli koncesija može ispraviti, teško je reći.

– Ovo je pitanje političke volje, kaže zastupnica Strik.

Dodaje da poslanici Europskog parlamenta koji su potpisali pismo nisu slijepi za globalna dešavanja i istina je da Zapad treba tražiti pouzdane izvore ovih vrijednih metala, za koje BiH nudi mogućnosti.

– Međutim, postoje standardi EU kojih se moraju pridržavati i međunarodni investitori i bosanskohercegovačke vlasti na svim nivoima, posebno u kontekstu otvaranja pregovora sa EU. Rudnik metala treba da stvara korist i za lokalno stanovništvo pogođeno aktivnostima rudnika, a ne da im ostavi uništenu prirodu, zdravlje i bez ikakve naknade. Dva ključna pitanja su – mora postojati primjena standarda eksploatacije EU, a državne institucije moraju nadgledati proces koncesije i osigurati adekvatnu naknadu u najboljem interesu svih građana Bosne i Hercegovine, prema relevantnim odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, jasna je ona.


Kada se pojavio kadmij?

Zabrinutost zbog ugrožavanja zdravlja posebno je prisutna u susjednom Kaknju, gdje je zabilježeno povišeno prisustvo teškog metala kadmija u rijeci Bukovici iz koje se Kakanj snabdijeva pitkom vodom.

– Da, mi smo upoznati sa problemom kadmija u vodi i tlu, ali uzrok tome nije rudnik, nego industrija koja je ovdje postojala i ranije i ilegalna sječa drveta, tvrdi generalni direktor Adriatic Metalsa Paul Cronin.

On rezolutno odbija mogućnost da iskopavanja u rudniku Rupice, koji ima suhu jamu, uzrokuju zagađenje Bukovice. Navodi da je kompanija tri mjeseca puštala obojenu tečnost u podzemne stijene, cjelodnevno prateći da li će tečnost kroz podzemne kanale doći do rijeke. To se nije desilo, kaže on.

Načelnik Kaknja Mirnes Bajtarević, član SDA, nije ubijeđen u ove tvrdnje.

– Mi sumnjamo da određeni podaci koji su obrađeni prilikom ishodovanja tih dozvola nisu onakvi kakvo je stanje na terenu, iz tog razloga su vijećnici donijeli odluku da se zaduži preduzeće Vodokom da pratiti situaciju. Javno preduzeće Vodokom je pred sudom u Mostaru uputilo upravni spor na rješenje koje su oni (kompanija Adriatic Metals op.a.) dobili od Federalnog ministarstva jer smo smatrali da podaci u njihovim elaboratima nisu adekvatni, kaže Bajtarević za Naratorium.

Većina stanovnika Kaknja koje smo sreli na ulici nije bila pretjerano zabrinuta za moguće zagađenje vode. “Svakako pijem samo flaširanu vodu”, nonšalantno nam kaže jedan mladić. “Ljudi moraju raditi i živjeti od nečega, sigurno će i neki ljudi iz Kaknja tamo pronaći posao”, stava je jedan penzioner.

Ima i onih koji sa zebnjom prate razvoj situacije. Amila Čizmić, majka dvojice dječaka, kaže da njena porodica više ne pije gradsku vodu.

– Postala sam zabrinuta za njihovo zdravlje otkako su počeli sa radovima, priznaje ona.

Da je zabrinutost stanovnika Kaknja opravdana, kaže i Miloš Bošnjaković, jedan od osnivača Eastern Mininga (danas Adriatic Metalsa), koji je napustio kompaniju i osnovao nekoliko novih koje se danas bave istraživanjem metala, uglavnom na području Lopara i Jezera.

– Ta zabrinutost da će doći do zagađenja vode postoji od početka projekta, kaže on za Naratorium.

Uzbunu u lokalnoj zajednici Kaknja je izazvao incident od 13.04.2023. godine kada je zabilježeno 5.5 µg/l kadmija u vodi, a granična vrijednost je 5 µg/l prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.

“Upoređujući rezultate kadmijuma u uzorku uzetom 26.04.2021. godine (nulto stanje), kada je vrijednost bila <0,001 µg/l u rezultatu analize uzorka od 13.04.2023. godine njegova vrijednost iznosi 5.5 µg/l, što je alarmantno povećanje”, stoji u dopisu Javnog preduzeća Vodokom iz Kaknja Federalnoj upravi za inspekcijske poslove.

Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma u odgovorima su nam napisali da “aktivnosti na lokaciji rudnika Rupice ne mogu uticati na kvalitet rijeke Bukovice na kojoj se nalazi vodozahvat za opskrbu vodom grada Kaknja, jer lokacija nije u slivu rijeke Bukovice. Kompanija je provodila tzv. “nulti“ monitoring kvaliteta rijeke Bukovice kao i drugih vodotoka na širem području u cilju utvrđivanja stanja kvaliteta vodotoka prije bilo kakvih rudarskih radova. Analize uzoraka vrši eksterna akreditovana i licencirana laboratorije, koja rezultate monitoringa dostavlja investitoru i JP “Vodokom“ Kakanj. Povećane koncentracije kadmija su registrovane u 2020. godini, prije početka bilo kakvih aktivnosti na lokaciji Rupice”.

Postavlja se logično pitanje: Ako su povećane koncentracije kadmija registrovane u 2020. godini, zašto je u uzorku iz 2021. na koji se poziva Vodokom, zabilježena vrijednost od tek <0,001 µg/l?

Ekološki aktivisti tvrde da voda nije bila zagađena prije radova na rudniku.

– U nedavnom intervjuu iz kompanije su kazali da je naša voda bila zagađena prije njihovog djelovanja, što je notorna laž. Sramotno je šta govore i šta rade. Mi zapravo koristimo njihovu analizu vode, analizu kompanije, nalazimo je na njihovoj web stranici, nalazimo je od naših aktivista koji rade za kompaniju. Da, ima nas posvuda. Zato uzimamo njihovu analizu i vidimo rezultate. Dakle, od nulte tačke 2021. do sada neke vrijednosti drastično su porasle i o tome govorimo. One su ispod granice, da, za sada. Ali koliko dugo? Da sačekamo da se poveća do neke crvene tačke da reagujemo!? Ne! Vrijeme je da reagujemo, vrijeme je da to zaustavimo, što možemo odmah, prije nego što bude prekasno, kaže Hajrija Čobo, ekološka aktivistica koja pomno prati promjene u prirodi oko rudnika.


“Pitanje je vremena kada će problem eskalirati u Varešu”

Samo nekoliko dana nakon našeg razgovora, ona je saznala da je kompanija Adriatic Metals tužila zbog “narušavanja ugleda”.

– Datum na tužbi je 09.10.2023., a 06.10. je stigla odluka Sekretarija Bernske konvencije da se obustave radovi na eksploataciji u Varešu, primjećuje Čobo.

Bernska konvencija je međunarodni sporazum o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa. Iz Sekretarijata Bernske konvencije su u oktobru prošle godine pozvali Bosnu i Hercegovinu da zaustavi radove na rudniku dok se ne ispitaju navodi aktivista.

– Radi se o klasičnoj SLAPP tužbi da se ućutka građane koji se bune za bilo šta, konkretno moji sugrađani i ja se bunimo protiv zagađenja vode. Za to zagađenje postoje brojni dokazi, ne samo snimci sa terena, gdje su bageri u koritu rijeke koja nama dolazi u vodozahvat, nego se radi i o zvaničnim laboratorijskim nalazima koji pokazuju povećanje kadmija u pitkoj vodi, tvrdi aktivistica.

Vladu FBiH smo pitali kako je postupila u vezi sa dopisom Sekretarijata Bernske konvencije, ali nismo dobili odgovor.

Načelnik Kaknja tvrdi da je kompanija neformalno nudila alternativno rješenje za pijaću vodu.

– Zašto nam nude novo rješenje, ako rudnik ne zagađuje vodu, s pravom se pita on. “Nama ne treba novi izvor vode, želimo samo da se postojeći zaštiti”, dodaje.

Umjesto alternativnog rješenja, Bajtarević je od kompanije tražio pismenu garanciju da neće doći do zagađenja vode. Oni to nisu željeli uraditi, kaže nam.

Dok brojna pitanja ostaju otvorena, u Varešu su građani zadovoljni bilo kakvim napretkom. Jedan od rijetkih koji javno kritikuje odnos kompanije i viših nivoa vlasti prema Varešu je SDP-ov vijećnik Mirnes Ajanović.

– Za sada ovaj problem eskalira u Kaknju, ali samo je pitanje vremena kada će početi da eskalira u Varešu. Od Rupica, pa transportnom cestom do Veovače iznad samog grada Vareša gdje će se ruda mljeti, separirati, itd. Tu će se gomilati silna jalovina za 15-20 godina iskopavanja. Kiša, ispiranja, podzemne vode, a sve lijepi otrovni elementi od kadmijuma do žive, upozorava on, te na kraju dodaje: ”Vareš je dobio stotinjak radnih mjesta, a niko se nije pitao koliko ćemo radnih mjesta izgubiti u perspektivi u sektorima turizma i poljoprivrede.”


Autori: Harun Dinarević i Ingrid Gercama, Naratorium.ba