Kako prenosi portal Vreme pozivajući se na Guardian i Deutsche Welle, najnovija strategija proizvođača širom svijeta je “smanjivanje” proizvoda. Ovom tehnikom izbjegavaju osjetljivo povećanje cijena koje privlači pažnju kupaca. Taj fenomen se naziva šrinkflacija (shrinkflation), riječ skovana od "inflacije“ i engleskog "shrink“, što znači skupiti se, smanjiti se.

Savjetovalište za potrošače u Hamburgu dodijelilo je margarinu marke Rama šampionsku titulu za "varljivo pakovanje“ prošle godine. Naime, cijena mu je ostala 2,19 eura, ali je pakovanje smanjeno sa 500 na 400 grama. To znači da je margarin poskupio za 25 posto, iako cijena pakovanja nije promijenjena.

Smanjeni proizvodi se tretiraju kao rast cijena u pokazateljima inflacije, s obzirom da je krajnji rezultat da kupci dobijaju manje za svoj novac ili moraju da kupe veću količinu namirnica.

“Smanjivanje” proizvoda niko ne kontrolira, a proizvođači izbjegavaju da prikažu tačnu količinu – već je “zamagle” novim i poboljšanim pakovanjem. Sudeći prema najnovijim trikovima, društveni dogovor između kupaca i proizvođača više ne važi. Čak i kada prođe period velikih poskupljenja, cijene se ne vraćaju na staro.

Proizvođači štede trošeći manje na usluge ili materijale kako bi kompanije ostale profitabilne. Ova metoda “uštede” naziva se skimpflacija i jedan je oblik inflacije, jer dobijamo manje za isti novac. Jedan od primjera skimpflacije je nestašica suncokretovog ulja, nakon izbijanja rata u Ukrajini. Proizvođači pomfrita zamijenili su suncokretovo ulje palminim jer se ogromna količina svjetske proizvodnje suncokreta nalazi u Rusiji i Ukrajini.

Umjesto da izmijene listu sastojaka i nutritivne vrijednosti, oni su samo naveli: "Sadrži palmino ulje umjesto suncokretovog“, i to u polju predviđenom za upisivanje roka trajanja. Međutim, to je prošlo nezapaženo od strane mnogih potrošača, piše Deutsche Welle.

Iako je suncokretovo ulje odavno dostupno u dovoljnim količinama, prema podacima zaštitnika potrošača, samo se jedan od ispitanih proizvođača vratio kvalitetnijem proizvodu. Ostali i dalje koriste palmino ulje. Skimpflacija znači i uštedu na usluzi smanjenjem troškova.

Gužve na aerodromima su takođe primjer skimpflacije jer manjka osoblja ili imate pravo na sve manje prtljaga koji je uključen u regularnu cijenu karte. Duže čekanje na kasi u supermarketu ili rjeđe usluge čišćenja u hotelima, za isti novac. Poslodavci također produžavaju radnicima radno vrijeme, smanjuju broj zaposlenih, a zadržavaju cijene usluga.

Potrošači mogu primijetiti promjenu u okusu hrane, ali je teže otkriti uštedu na kvaliteti proizvoda ili usluge. Organizacije za zaštitu potrošača savjetuju da se obrati više pažnje pri kupovini namirnica i apeluju na pojedince da koriste “moć” društvenih mreža da ukažu na neregularnosti.

Vreme.com