Lovrenović smatra da se polagano stvaraju uvjeti u kojima je moguće temeljito i ozbiljno govoriti o pitanju hrvatskog jezika u BiH. Početni problem koji se uočava jest jezični standard koji dolazi iz Zagreba i kojega se želi nametnuti bh. Hrvatima, iako oni imaju svoju kulturnu i jezičnu tradiciju, koja je različitija od onoga što im se servira iz Zagreba.


scit3


Standard koji dolazi iz Zagreba pročišćen je od riječi koje su svojstvene bosanskohercegovačkim Hrvatima. Time dolazi do osiromašenja jezika i osiromašenja duha naroda, koji je ostaje bez svoje kulturne baštine njegovane stoljećima. Politika nameće pogrešno mišljenje da se ne smije imati ništa zajedničko u jeziku s narodima koji žive s nama, jer se tako neće biti dovoljno dobar Hrvat. Kod Hrvata u BiH danas je prisutan i jedan vid nasilja nad jezikom, jer se neke riječ ispuštaju iz komunikacije (radnik, lično, slušalac, gledalac i mnoge druge).


Lovrenović predlaže upravo suprotan put: Hrvati u BiH svojemu jeziku ne trebaju oduzimati ništa. Ne trebaju se odreći višestoljetne jezične tradicije, koju su održali bosanski franjevci. To je jedini način da se izgradi vlastita norma hrvatskog jezika u BiH.


Prof. Lovrenović je prošle godine objavio tekst Promemorija o (hrvatskoj) jezičnoj politici u BiH, koji je naišao na veliki odjek u javnosti. Tekst možete pročitati OVDJE.


Prometej.ba, 20. 1. 2013.