U mailu koji je stigao Slobodnoj Bosni od roditelja koji zbog straha od reakcije okoline nisu željeli da se objavljuju njihova imena, stoji kako su ogorčeni da škola u koju idu njihova djeca nosi ime po čovjeku koji je služio u nacističkoj vojsci i čije se fotografije u nacističkoj uniformi mogu lako naći na internetu. Prije promjene, škola je nosila ime Nikole Tesle.

Đozo je nakon rata osuđen na kaznu "robije u trajanju od 5 (pet) godina i gubitak časnih prava u trajanju od 5 (pet) godina" jer je, kako stoji u presudi, "svojim radom podigao moral u neprijateljskim jedinicama". Prema dostupnim podacima, Đozo nije učestvovao u vojnim operacijama, ali je kao imam 28. regimente sudjelovao u brojnim aktivnostima i nosio je oficirsku uniformu za nacističkim obilježjima i karakterističnom mrtvačkom glavom na fesu koji je bio zaštitni znak Handžar divizije.

Na jednoj od fotografija koje smo našli, prisustvuje obuci nacističkih vojnika u Neuhammer trening centru, skupa sa kontroverznim Jerusalimskim muftijom Haj Amin el Husseinijem koji se lično susretao s Hitlerom.


imam-Husein

Husein ef. Đozo (drugi s lijeva) s Jeruzalemskim muftijom (desno) i članovima Handžar divizije


Đozo je, navodi se na siteu liveworldnews.co, lično pisao Heinrichu Himmleru zahvaljujući mu na donacijama i podršci u osnivanju imamske škole:

"Smatram svojom dužnosti izraziti zahvalnost Reischfuhreru u ime divizijskih imama i stotina i hiljada siromašnih u Bosni.Spremni smo položiti naše živote u borbi za velikog vođu Adolfa Hitlera i Novu Europu", stoji u pismu.

O Đozinim dobrim odnosima sa Himmlerom pisao je i njemački magazin "Focus".

U Đozinim biografijama dostupnim na bosanskom jeziku, period od 1941.-1945. se uglavnom preskače, i ističe se njegovo reformatorsko djelovanje, kao i podatak da je studirao na čuvenom Al-Azharu u Kairu. Rođen je 1912. goidne u Barama, Ilovača, općina Goražde.

Kako stoji u njegovoj biografiji, od 1950.-1960. Đozo radi prvo u Tvornici kožnih prerađevina, a zatim u Upravi gradskih puteva, a potom i kao "viši knjigovođa" u firmi "Metal" u Sarajevu.

Godine 1960. Husein Đozo pocinje raditi u Vrhovnom islamskom starjesinstvu gdje ostaje sve do smrti 1982. Tokom šezdesetih i ranih sedamdesetih godina XX stoljeca Đozo honorarno radi i kao profesor Gazi Husrev-begove medrese gdje predaje ahlak, akaid, fikh, hadis, retoriku, usuli fikh, tefsir i vaz.

Đozo je 1964. izabran za presjednika Udruženja ilmijje u Socjalističkoj Republici Bosni i Hercegovinii, 1970. godine on pokreće list "Preporod" čiji je glavni i odgovorni urednik do 1972. godine.

Interesantno je da je bio i Titov prevodilac na njegovim putovanjima po Arapskim zemljama..

U periodu od 1976.-1979. godine Đozo je također iznova odgovorni urednik "Preporoda".
Sa otvaranjem Islamskog teološkog fakulteta 1977. godine Đozo je redovni profesor na predmetu tumačenja Kur'ana.

Pored svega, neosporna je činjenica da je čovjek čije ime nosi osnovna škola bio pripadnik i oficir nacističke SS divizije, a na fotografijama koje smo pronašli u društvu je ostalih visokorangiranih nacističkih oficira, u nacističkim uniformama i sa ostalom nacističkom ikonografijom.


Fotografija na naslovnici: Đozo u društvu s SS oficirima i Milom Budakom