Piramide na Balkanu ipak postoje?
Koliko god skandalozno zvučao naslov ovog članka, ovdje ipak nije riječ o najnovijim izmišljotinama Semira Osmanagića, niti o znanstvenom usvajanju stava Mehmeta Gunsura a.k.a. princa Mustafe iz serije „Sulejman Veličanstveni“ koji je prilikom nedavnog posjeta Visokom izjavio ni manje ni više nego da su „bosanske piramide kulturno-historijsko naslijeđe cijelog svijeta i kao takve bi trebale biti financirane od UNESCO-a i ostalih međunarodnih organizacija“. Ovdje je riječ o prirodnim, zemljanim i pješčanim piramidama u Miljevini blizu Foče, u mjestima Daničići i Pirin Do.
Piramide su nastale (i još uvijek nastaju) djelovanjem linijske i površinske erozije na stijene i zemljište različitog sastava, te pod utjecajem mrazeva, ljetnih vrućina, kiše i jakih vjetrova, a po geološkom sastavu su blokovi izgrađeni od očvrsnule pjeskovite gline. Slične geomorfološke strukture u svijetu se može navodno naći samo u Coloradu u SAD-u i u talijanskim Dolomitima, te u Đavoljoj varoši u Srbiji. No za razliku od većine potonjih sličnih struktura, šljivovičke (nazovimo ih tako, zašto ne?) piramide su i dan-danas u procesu nastajanja, tako da rastu iz godine u godinu. Vrijeme će pokazati da li će jednog dana narasti dovoljno da konkuriraju visočkim piramidama. Osim rasta, šljivovičke piramide se od gore nabrojanih razlikuju i po zelenilu i biljnom svijetu koji ih okružuju.
Starost ovih piramida nije poznata, ali prema tvrdnjama putopisca i geografa Dragutina Deroka njihova starost je najmanje 200 godina (g. Derok se pokazao kao umjereniji i manje ambiciozniji od g. Osmanagića koji je starost visočkih piramida procijenio na nekih 12,5 tisuća godina). Mještani tvrde kako su piramide tu od kako oni znaju za sebe, i da su saznanja o njima dobili od svojih predaka.
Na prvi pogled baš i nisam bio impresioniran ovim geomorfološkim strukturama, koji za mene baš i ne liče na piramide, ali eto, valjda u zemlji u kojoj se razmišlja i postupa isključivo piramidalno-hijerarhijski za ove prirodne strukture i nema prikladnijeg naziva od piramide. Ipak neki od ovih izbrazdanih pješčanih stupova koji se najprije uzdižu iz svojih širokih temelja, a onda sužavaju prema vrhu, liče na fino oblikovane stošce i piramide. Kad bolje pogledam, ove me strukture malo podsjećaju i na divovske afričke termitnjake.
Neki su turisti na tim piramidama geomorfološku strukturu koja nalikuje na isklesanu glavu dinosaura ili krokodila. Iako se radi samo o neobičnoj igri prirode, priroda nije mogla bolje pogoditi s ovakvom figurom. Doista, u ovoj našoj maloj bari prepunoj krokodila velikih zuba i apetita koji rone lažne suze za svojim narodom i tako paraliziraju svoje žrtve, i koji su po uzoru na drevne krokodile nadživjeli razne smakove svijete i takoreći promjene režima, ovo ne može biti primjereniji spomenik aktualnom stanju društva i duha. Pa ako su u američkoj planini Mt. Rushmore uklesane glave predsjednika SAD-a, onda je logično i da u našim planinama i piramidama budu uklesani oblici naših političkih lidera. Lik krokodila doista kratko i jezgrovito obuhvaća sve pripadnike naših političkih elita.
Piramide nisu jedina za vidjeti zanimljiva stvar na ovom lokalitetu. U blizini piramida nalazi se i mnoštvo stećaka (ukupno na teritoriji općine Foča ima oko 1450 stećaka), a nedaleko je i pećina Ledenjača iz brončanog doba u kojoj se mogu pronaći crteži iz prapovijesti.
Međutim, loš put i nebriga vlasti su razlozi slabije turističke posjete ovom prirodnom fenomenu. U uređenim državama ove bi piramide već bile značajna turistička destinacija, bilježile posjete i donosile prihode, ali u ovoj u kojoj živimo one su tek u manjem opsegu zapažene u javnosti. Za vrijeme Austrougarske vrijednost ovog prirodnog fenomena je bila bolje prepoznata pa su tadašnje vlasti čak promijenile trasu puta kako bi sačuvali fočanske piramide. Piramide su poznatije u svjetskoj javnosti nego kod nas kojima je ovaj prirodni fenomen pred nosom.
Zato mi imamo „naše“ piramide koje su ismijane u svjetskoj javnosti i u većem dijelu države, ali ih zato jedna skupina političara, intelektualaca i šarlatana pokušava proglasiti „znanstvenim“ i „patriotskim“ pothvatom. Pa čak i - industrijskim, jer odnedavno Semir Osmanagić tvrdi kako su tzv. visočke piramide zapravo „drevni sistem za proizvodnju besplatne energije u neograničenim količinama“ koji bi mogao „zauvijek promijeniti budućnost čovječanstva“. Potrebno je samo da „političari donesu neke veoma važne odluke“ i da iz državnog budžeta izdvoje „20 miliona KM za čišćenje piramide“. To se sad-zasad ipak neće dogoditi jer je predsjednik državne komisije za nacionalne spomenike prof. Dubravko Lovrenović „nepatriotski“ i antipiramidski proglasio srednjovjekovne lokalitete oko Visočice zaštićenom zonom, da ih spasi od daljnjeg uništavanja. „Prema tome, očigledno je da u kulturnom establišmentu imate ljudi, a ima ih dosta nažalost, koji na jedan vrlo agresivan način čine sve da zaustave ovo istraživanje ne izdajući dozvole za istraživanje, ne dozvoljavajući nam da dođemo do fondova od strane državnih institucija“, tugaljivo zaključuje Osmanagić.
Kako god, Osmanagić nije u Visokom iskopao nikakve piramide i neće ih iskopati, ali zato u Foči postoje kakve-takve piramide. Srećom pa su u široj javnosti poprilično nepoznate, jer bi Osmanagić odmah došao i ovamo rovariti i uništavati tvrdeći da je glava dinosaura igrom prirode oblikovana u piramidama zapravo jedan od posljednjih kulturnih ostataka drevne civilizacije gmazova i pokušavajući u iskopinama naći dinosaurski DNK i napraviti novi nastavak Jurassic parka. Ako Osmanagić konačno shvati da su visočke piramide ipak prekrupan zalogaj, možda se baci na uništavanje ovih u Foči. A prije nego što se takvo nešto dogodi, onome tko bude imao prilike i vremena, sugeriramo da posjeti ove neobične i lijepe prirodne strukture.
| Prometej.ba/M.Oršolić
24.4.2013. |