Odgovorni za druge

Dotakao se ključnih pitanja vezanih za aktuelnu političku situaciju u zemlji, zatim je analizirao nedorečenost njenog političkog i društvenog sistema, kao i moguća zalaganja za integrirajući model mišljenja i djelovanja koji bi otvorili puteve za jačanje kohezivnih procesa u sklopu bosanskohercegovačke paradigme.


- BiH je međunarodno priznata država, a njeno nefunkcioniranje i njena ranjivost kao države leži, prije svega, u unutrašnjim dezintegrirajućim i nacionalističkim faktorima koji su legitimirani i legalizirani važećim državnim temeljnim aktom Dejtonskim ugovorom, odnosno Ustavom. Taj ugovor je proizašao više iz zahtjeva da se prekinu sukobi, a ne da se pronađe što optimalnije unutrašnje uređenje nove države, istakao je Šarčević.

On je pojasnio da je pitanje identiteta vrlo važno za BiH, jer, s jedne strane, imamo nacionalističke, isključive identitete, a, s druge, nastojanje da se svaki identitet prišije. Trebalo bi da ti identiteti postanu transetnički i transreligijski, smatra Šarčević, a što se tiče same odgovornosti, trebalo bi da svi izađemo iz odgovornosti koja je okrenuta samo prema nama samima, te da postanemo odgovorni i za druge, odnosno za nesreću drugih.


- Dakle, mi moramo, uz sve ono što tražimo, novi Ustav između ostalog, mijenjati unutrašnju klimu društvenog života, jer je naše društvo jako podijeljeno, naročito nacionalistički, ističe Šarčević.


Odgovarajući na pitanje na koji to način možemo konkretno izvršiti promjene koje su nužne te ima li BiH snage da se izbori sa svim izazovima koji su postavljeni pred nju, Šarčević je odgovorio kako smatra da snaga postoji, ali se sve pasiviziralo, jer je politika preuzela sve oblasti, čak i medije te akademske i vjerske zajednice.


- Živimo svi jednu vrstu izolacije, odnosno živimo u uvjerenju da je nemoguće napraviti iskorak i da se sa drugima uopće ne treba živjeti. U biti, mi u miru završavamo ono što se u ratu nije do kraja uspjelo završiti, istakao je Šarčević, te dodao da će taj proces trajati jako dugo.


On dalje pojašnjava da tvorci Daytona nisu uzeli u obzir ni povijesni, ni kulturološki, ni nacionalni, a ni pravni specifični sadržaj BiH, nego da su na njoj rješavali nacionalna pitanja gotovo čitave bivše države. Šarčević je mišljenja da, iako je politika samostalnosti i suverenosti BiH izvanjski pobijedila, njezine unutrašnje politike nastavljaju ratne ideologije kojima je cilj da se u neko buduće vrijeme ova država razgradi po teritorijalnom i nacionalnom ključu.


Poziv intelektualcima


Profesor Šarčević stoga smatra da je ključno elaborirati pitanja demistificiranja identiteta i odgovornosti s različitih stanovišta, uključujući religijska, humanoetička i metafizička. S tim u vezi, on dodaje kako je neophodno odgovornost vezati za identitet, ali i kako je već naglasio - za druge.


- Intelektualci u BiH se trebaju više angažirati te raditi predanije na humanizaciji sebe i svijeta. To bi zapravo značilo da u pluralnom bh. društvu u liku drugoga prepoznajemo čovjeka za kojeg smo odgovorni. Samo ćemo tako doprinijeti izgradnji civilizacijskog i univerzalnog identiteta, zaključio je Šarčević.


Oslobođenje, 22. 11. 2012; E. Godinjak