Jedna od definicija historije jeste kako je historija prošla stvarnost. Međutim, postoji razlika između prošle stvarnosti i proučavanja te prošle stvarnosti. Dok je prošla stvarnost upravo i samo to, proučavanje te prošle stvarnosti je znanost – historiografija, skup metoda za dolazak do istine o prošloj stvarnosti i nešto malo šire od toga.

Iako narodi jugoistočne Europe u najvećoj mjeri imaju zajedničku historiju, nikada nisu imali zajedničku historiografiju. Čak i za vrijeme socijalističke Jugoslavije mogu se vidjeti jasne razlike između nacionalnih historiografija koje nisu mogli prevazići ni svi kongresi jugoslovenskih historičara.

Nacionalne barijere između znanstvenih disciplina koje proučavaju prošlu stvarnost naroda sa isprepletenom prošlošću, stvarale su prepreke za istraživanja i bile podloga za razvoj nacionalizma. Politika je zloupotrijebila historiografije i od njih napravila svoj alat.

Kako bi se barem donekle i barem među liberalnijim krugovima prevazišle ove podjele, udruženje Krokodil iz Beograda je pokrenulo projekt Histoire pour la Liberte (fra. Historija za slobodu). Radi se o nastavku projekta „Ko je prvi počeo - Historičari protiv revizionizma“ koji je okupio historičare iz regiona i iz kojeg je, uz nekoliko konferencija i edukacija, proizašla i deklaracija „Odbranimo historiju“ o borbi protiv historijskog revizionizma.

U sklopu projekta Histoire pour la Liberte udruženje Krokodil ponovo je uspostavilo suradnju sa partnerima:

- Udruženjem za modernu historiju iz Sarajeva koje od 2017. godine organizira festival historije u Bosni i Hercegovini - History Fest,

- Kliofestom, festivalom povijesti u Hrvatskoj koji se održava od 2014. godine,

- Humboldtovim univerzitetom, jednim od najprestižnijih univerziteta u Europi, koji je otvoren 1810. godine u Berlinu.

Projekt je podržala Europska komisija u sklopu programa Europa za građane i građanke. U sklopu projekta planirano je više susreta, diskusija, predavanja i konferencija historičara iz regije. Jedan od glavnih ciljeva projekta je upoznavanje građana regije sa iskustvima europskih zemalja u prevazilaženju podjela u historiografiji i kulturi sjećanja, načinima kako oblikovati kulturu sjećanja da ne stvara nove sukobe u budućnosti.

Prije nekoliko dana, točnije u utorak 26. oktobra 2021. godine, u sklopu ovog projekta na Humboldtovom univerzitetu u Berlinu održana je konferencija „Umrežene historiografije u jugoistočnoj Europi i Njemačkoj“. Učestvovali su historičari iz Njemačke, Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine: dr. sc. Thomas Shad (Njemačka), dr. sc. Dubravka Stojanović (Srbija), dr. sc. Husnija Kamberović (Bosna i Hercegovina), dr. sc. Branimir Janković (Hrvatska), dr. sc. Damir Agičić (Hrvatska), dr. sc. Milivoj Bešlin (Srbija) , dr. sc. Ruža Fotiadis (Njemačka), dr. sc. Marija Vulesica (Njemačka) i među njima i naš dugogodišnji suradnik mr. his. Dino Šakanović.

Šakanović iza sebe ima poprilično neobičan spoj iskustava i novinara i historičara. Za Prometej je počeo pisati još kao student od 2013. godine i iza sebe ima oko 100 članaka. U međuvremenu je magistrirao historiju, a trenutno iz iste oblasti radi na doktorskoj disertaciji.

U sklopu panela „Kako realizirati zajedničke projekte“ Šakanović je na Humboldtovom univerzitetu govorio o našem portalu i svojim iskustvima, prije svega o tome kako se prepliću zanimanje historičara i zanimanje novinara, kako se uspostavlja veza između ova dva poziva, kako komunicirati s javnošću o historijskim temama te kakve se reakcije mogu očekivati.

Okupljene je upoznao sa nastankom portala Prometej.ba i tome kako smo izrasli od lokalnog do regionalnog portala te predstavio različite teme koje se u obliku članaka, intervjua, eseja i kolumni pojavljuju na Prometeju. Najveći dio izlaganja govorio je o svojim iskustvima kao historičara i novinara te se posebno osvrnuo na problem svog teksta „Jaše Huso Zmajku u zemlji nacionalnih mitova“ objavljenog na Prometeju 12. maja. 2018. godine. Naime, udruženje Sitan vez iz Sarajeva osmislilo je bojanku za djecu naziva Huso i Zmajki, kao aluziju na Huseina Gradašćevića poznatog danas i kao Zmaj od Bosne.

U ovoj bojanci prikazani su likovi Huse u tradicionalnoj bosanskoj nošnji i njegegovog zmaja koji djeci govore o različitim temama. Problem predstavlja što bojanka djeci prenosi historijski revizionizam i mitove, a ne prošlu stvarnost. Tako ova bojanka širi mit o bosančici kao posebnom pismu, a ne varijanti ćirilice, o „dobrim Bošnjanima“ kao dobrim ljudima, a ne ljudima koji se u poveljama spominju kao „dobri“ jer imaju dobra, tj. imanja, i slične nacionalne mitove.

Nakon spomenutog teksta: „Jaše Huso Zmajku u zemlji nacionalnih mitova“, portal STAV objavio je 18. maja 2018. tekst „Tako mlad, a već bi zabranjivao“ u kome je izvrijeđao Šakanovića, a koji „potpisuje“ nepostojeći Mustafa Drnišlić. Nakon toga STAV je nastavio pratiti Šakanovića sa još jednim tekstom, koji je bio na naslovnoj strani printanog izdanja. Nakon ovih tekstova prepunih uvreda i jako bliskih govoru mržnje, uslijedile su prijetnje prema Šakanoviću na društvenim mrežama. Vijeće za štampu BiH na šakanovićevu prijavu reagiralo je s nekoliko mjeseci zakašnjenja i to savjetom da se obrati STAV-u i zatraži izvinjenje, što je razumljivo s obzirom da Vijeće za štampu nema mogućnost kažnjavanja.

Izlaganje je završio tvrdnjom kako historičari od novinara mogu učiti načine za komunikaciju s javnošću i izražavanje o historijskim temama na javnosti razumljiv način. S druge strane, novinari od historičara mogu učiti o fokusu na činjenice, razdvajanju mišljenja od činjenica i poštovanju različitih pogleda na iste činjenice.

Udruženje Krokodil, Kliofest, Udruženje za modernu historiju i Humboldtov univerzitet nastavljaju suradnju u okviru ovog projekta novom konferencijom u Beogradu u novembru 2021. godine. O ukupnim rezultatima projekta može se više saznati putem interaktivne mape Europske komisije na linku: ec.europa.eu/programmes/europe-for-citizens/projects/.

Prometej.ba