Na Milodražu je prije 549 godina turski sultan Mehmed Fatih izdao bosanskom franjevcu Anđelu Zvizdoviću Ahdnamu – dokument koji je franjevcima i katolicima jamčio siguran ostanak i slobodno ispovijedanje vjere u novim političkim okolnostima, poslije pada Kraljevstva bosanskoga. Spomen na ovaj događaj danas je u Milodražu okupio brojne političke, kulturne i vjerske osobe iz BiH i drugih zemalja. Donosimo izvještaj s ovog događaja.


1. Manifestaciju je otvorio premijer Srednjobosanskog kantona Tahir Lendo. On je naglasio da je ovim dokumentom priznata autonomija Katoličkoj crkvi, ali da se Ahdnama ne može staviti u istu ravan s današnjom Poveljom o ljudskim pravima. Smatra da Ahdnama i danas može biti poticaj za tolerantniji odnos prema drugom i drugačijem.

IMG 2487


2. Predsjednik Općinskog vijeća Kiseljak Muhamed Emšo istaknuo je da duh Ahdname trebamo čuvati u našim srcima i životima: da živimo u međusobnom uvažavanju, toleranciji i suživotu.

IMG 2488


3. Fra Luka Markešić je spomenuo da Ahdnamu treba promatrati u njezinom povijesnom konetkstu. Prema njoj se treba odnositi istinoljubivo. Zahvaljujući Ahdnami franjevci i katolici su o(p)stali u Bosni. Ahdnama je važna i za nas danas iz nekoliko razloga: a) sjeća nas na srednjovjekovnu bosansku državu. Današnja BiH ima kontinuitet sa srednjovjekovnom bosanskom državom; b) danas živimo u pluralističkom svijetu, a BiH je paradigma toga svijeta. Ahdnama nas danas želi pozvati na zajedništvo za zajedničku izgradnju BiH; c) naše današnje teškoće u BiH trebamo založiti za našu zajedničku budućnost.

IMG 2491


4. U ime predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića riječ je održao njegov izaslanik Haris Bašić. Smatra da je događaj iz 1463. značajan sa stajališta ljudskih prava i sloboda. „Ovakvo štićenje ljudskih prava u to doba nije bilo zabilježeno. Nadam se da će to biti nastavljeno“, zaključio je Bašić.


 

5. Predsjednika Federacije BiH Živka Budimira predstavljala je Laura Bošnjak. Želeći aktualizirati Ahdnamu, istaknula je da je „ Živko Budimir istinski borac za multietničku BiH“.


IMG 2510


6. Govor je održao i ambasador Turske u BiH Ahmed Jildiz. On smatra da sultan Fatih i Anđeo Zvizdović i danas žive kroz događaj iz 1463. „Osmanlije su pronisili dobar primjer gdje god su koračali.“ Okupljenima je prenio pozdrave ministra vanjskih poslova Turske Ahmeta Davutoglua, koji planira prisustvovati 550. obljetnici Ahdname sljedeće godine.

IMG 2517


7. Ismet Bušatlić, dekan Fakulteta islamskih nauka iz Sarajeva, uvjerenja je da su se 1463. srela dva cara: car carstva zemaljskoga i car carstva duhovnoga. „Sreli su se i uvažili: Fatihova dokle stigne vojnik, a fra Anđelova dokle stigne fratar.“


8. Dvije pjesme posvećene sultanu Fatihu izveo je zbor Mladih muslimana iz Sarajeva.

IMG 2519


9. Središnja točka manifestacija bilo je uručivanje povelja. Povelja "Dani Ahdname", godišnje priznanje, uručena je Hulsiju Akaru, generalu vojske Republike Turske, a povelja "Zlatna Ahdnama" bit će naknadno uručena profesoru doktoru Ivi Komšiću koji nije mogao prisustvovati ceremoniji.

IMG 2526


- Povelja „Prijatelj Bosne“ uručena je bivšem predsjedniku Hrvatske Stjepanu Mesiću, koji je bio prisutan na ceremoniji. U kratkom obraćanju Mesić je istaknuo: „Zahvlan sam što sam primio Ahdnamu za koju sam čuo 50-ih. Ona je povelja koja je drugima dala pravo na slobodu i identitet. Ovdje smo dobili preteču Povelje OUN-a o ljudskim pravima.“ Osvrćući se na nedavnu povijest, Mesić je istaknuo da su mnogi mislili da se zločinom i genocidom drugi mogu uništiti, ali su se prevarili. Ahdnama i danas pokazuje da život pobjeđuje. „Povijest je učiteljica života. Međutim, mnogi iz povijesti nisu ništa naučili, ima ih još koji žive u iluziji da se genocidom može uništiti drugoga. Neki takvi se još drže i na političkoj sceni, ali vjerovatno ne zadugo“, zaključio je Mesić.

IMG 2528

IMG 2536


Na Milodražu se danas okupilo nekoliko stotina ljudi. Organizatori su na kraju zaključili da svake godine manifestacija poprima šire razmjere. Sljedeće godine je jubilarna 550. godišnjica Ahdname i za tu se priliku planira izgraditi spomen obilježje.


Pripremili: Ivan Filipović i Jozo Šarčević