Raduša – planina koju je potrebno zaštititi

Raduša je smještena na sjeverozapadnom dijelu općine Prozor-Rama, na tromeđi Rame, Uskoplja i Kupresa. Kao i svaka druga planina, ima nekih karakteristika koje je izdvajaju i čine posebnom.  Osebujnost i čar ove planine već me je od ranog djetinjstva privlačila. Svaki ponovni susret s Radušom kao da je prvi: uvijek iznova zabljesne ljepotom na nov i neponovljiv način. 

Neke od karakteristika Raduše: razvodnica Crnomorskog i Jadranskog slijeva, ledenjačko jezero, brojne endemične biljne vrste, rijetke životinjske vrste koje su pronašle stanište samo na ovoj planini. Ovo je dovoljan razlog da zastanemo pred ovom činjenicom, jer bi vrijedilo nešto od ove izvornosti sačuvati i budućim generacijama.

Najviši vrh Raduše je Idovac s 1956 metara nadmorske visine. To je jedinstveni vidikovac s kojeg pogled dopire duboko u Bosnu, zastaje na hercegovačkim ljepoticama: Čvrsnici, Prenju i Vranu, a Dinara mu priječi da dosegne ravno u Dalmaciju.  Južnu stranu Raduše prekriva nekoliko vegetacijskih pojaseva: od vrha, od najviše točke, uočava se pojas bora krivulja – kleka, koji odvaja pretplaninsko područje od pravog planinskog, alpinskog  područja; zatim slijedi pojas planinske bukve, patuljastog je rasta zbog velikih nanosa snijega i čestih mrazova u kasno proljeće; ispod ovog pojasa je mješovita vazdazelena šuma, tzv. Grkašnjica. Zbog pristupačnosti i bogatstva, posebno je zapela za oko poduzeću „ Šume Herceg-Bosne“ koje je najvećim dijelom doprinijelo da ova šuma kroz zadnjih petnaestak godina bude gotovo potpuno uništena.

Biljni i životinjski svijet na Raduši nije do kraja istražen. Stoga bi se bilo potrebno upustiti u sustavna istraživanja kao preduvjet da se krene sa zaštitom. Nabrojit ćemo samo neke rijetke endemične biljke prisutne na Raduši. Svim botaničarima, ali i onima koji to nisu, svakako je dobro poznata biljka Bosanski ljiljan – Lilium carniolicum susb. Bosniacum simbol bosanskih kraljeva, zatim zlatan – Lilum margatom, Petrov križ – Paris quadrifilia, žuta sirištara – Gentiana lutea f. symphyandra (nažalost gotovo potpuno istrijebljena zbog čovjekovog utjecaja), dvocvjetna ljubica  - Viola biflora, maćuhica – Viola tricolor, planinčica - Trollius europeus i mnoge druge.

Kako se mi kao društveno-politička zajednica odnosimo prema životu kao takvom, kojeg je dio i priroda, najbolje svjedoči primjer Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Naime, bivši ministar Nevenko Herceg sudjelovalo je u ekocidu nad Rumbočkim jezerom tako što je jednoj lokalnoj nevladinoj organizaciji izdvojio pozamašnu sumu novca za „uređenje“ jezera. Cilj im je bio da rubove ovog ledenjačkog jezera oslobode od mulja. Jedan manji dio jezera nepovratno je izgubljen, a na svu sreću spriječena je prava katastrofa.

Šuma Prodojnica, smještena na sjevernim padinama Raduše, doživjela je istu sudbinu kao i Grkašnjica. Naravno, uglavnom od istih ljudi i istog poduzeća. Dogodilo se i – nikom ništa!