75 godina života i skoro pola stoljeća njegovog književnog rada i javnog intelektualnog angažmana, povod je da se s Ivanom Lovrenovićem napravi razgovor u kojem bi se sažele ključne tačke njegovog rada i promišljanja - o Bosni i Hercegovini napose.

Ivan Lovrenović je „mislilac Bosne“ (N. Šimić), tema Bosne prisutna je u gotovo svim njegovim djelima i moglo bi se reći da onaj tko nije upoznat s Lovrenovićem opusom slabo može razumjeti što to Bosna jest u svim svojim složenostima i nijansama, historijskim, kulturološkim, političkim...

„U svome dugom bavljenju književnim radom i isto tako dugom istraživanju i pisanju o kulturnoj povijesti Bosne i Hercegovine Lovrenović je već do sada uradio veliki i važan posao. Isto vrijedi i za njegovo stalno praćenje i pisanje o društveno-političkim temama. Može se reći da se po obimu i kvalitetu radi o opusu kojemu nije lako naći pandan“, napisao je Neven Šimić u tekstu povodom 70. rođendana Ivana Lovrenovića. Iz istog teksta izdvajamo:

„Biti umjetnik, intelektualac, kritičar, mislilac – biti sve to i još biti neovisan od političkih i ideoloških “istina” i mitologija – za pojedinca je pretežak zadatak. Biti sve to u dvije posljednje decenije bivše Jugoslavije i dvije decenije države Bosne i Hercegovine veliki je izazov. To je vrijeme opasnih vrenja i velikih promjena. U takvim vremenima nije lako prepoznati objektivnu istinu, a zna biti opasno i samo traganje za njom. U tim decenijama dešava se opća politizacija svih društvenih segmenata. Ta je politizacija zasnovana na nacionalnim i jos češće nacionalističkim “istinama”.“

Razgovor s Ivanom Lovrenovićem održat će se u Prozoru, u utorak 29.5.2018. u Domu kulture, s početkom u 19 sati, a s njime će razgovarati Josip Mlakić i fra Ivan Šarčević.

Znakovito je mjesto održavanja ovoga sastanka. Nakon svega i uz sve današnje nevolje čije razmjere nitko ne bi smio ignorirati, mala Prozor-Rama postaje otvorenija sredina, koja ima senzibiliteta za kulturna događanja i koja će zbilja velikome Bosancu (tko je upoznat s Lovrenovićem djelom, zna što to znači i da nije floskula) i utemeljenom kritičaru svih nacionalizama, a hrvatskog posebno, prirediti ovakav događaj; a u Lovrenovićevom Sarajevu, on se posljednjih godina zbog kritika malignih manifestacija bošnjačkog nacionalizma nastoji ignorirati i ne spominjati i češće se nađe u mrzilačkim eskapadama pojedinih ultranacionalističkih twitter-političara. Stvar je jednostavna, Sarajevo ima veliku sposobnost da se divi Krleži, Konstantinoviću, Filipu Davidu, Mirku Kovaču, Feral Tribuneu, dok istovremeno ima problem s onima koji se „u svojemu konkretnom životnom (političkom, nacionalnom, sociokulturnom…) prostoru i ambijentu [ponašaju i djeluju] onako kako se Krleža, kako se Konstantinović, kako se Feral ponaša i javno djeluje u svojemu“, da citiramo samog Lovrenovića.

Nikakvo čudo, jer kako napisa Šimić: „Autori koji svojim djelom i javno iznošenim stavovima ne povlađuju nadmoćnim strujama u kulturi, umjetnosti i politici bivaju osporavani i proizvoljno sumnjičeni za koješta. S tim u vezi, treba reći da takav intelektualni angažman doprinosi uspostavi i čuvanju standarda kvaliteta i etičkih kriterija.“

Pozivamo sve čitatelje koji su u prilici da dođu u Prozor poslušati razgovor i razgovarati s Ivanom Lovrenovićem.

Prometej.ba