Moderator skupa fra Marijan Karaula iznio je uvodne riječi o skupu i o Divkovićevom djelu, a pozdravne riječi uputio je domaćin, provincijal fra Lovro Gavran. Fra Lovro je također istakao da je Divkovićev Nauk krstjanski za narod slovinski prva knjiga na narodnom jeziku i narodnom pismu – bosančici, koju je pripremao za tiskanje dvije godine. Prvo je morao u Veneciji izliti nova, Mlečanima nepoznata slova bosanskog pisma, da bi krenuo u taj važni poduhvat. Pozdravio je i izdavanje poštanske marke Hrvatske pošte Mostar povodom ove obljetnice, te najavio da je ova svečana akademija samo uvod u proslavu ovog važnog jubileja. Najesen će na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu biti organiziran i znanstveni skup posvećen Divkoviću.

U ime našeg člana predsjedništva obratio nam se Željko Bakalar, njegov savjetnik za pravna pitanja, koji prenosi Komšićeve riječi, da je Divkovićevo tiskanje knjige prekretnica u povijesti Bosne i Hercegovine. Fra Matija Divković je time i začetnik bh. književnosti. Komšić također ističe i povijesni i suvremeni značaj franjevaca za očuvanje države Bosne i Hercegovine.

Središnji dio akademije bilo je izlaganje Ivana Lovrenovića, koji je pročitao svoj rad o okolnostima u kojima je Divković djelovao te naglasio suvremeno značenje njegova djela. Divkovićev Nauk krstjanski izvršio je ponajveći utjecaj na oblikovanje vjerskog identiteta katolika na prostorima Bosne, Hercegovine, Slavonije i Dalmacije. Ovo djelo također je vrlo važno i za standardizaciju hrvatskog jezika jer su u njega ugrađeni najznačajniji elementi jezika koji se govorio na spomenutim područjima. Lovrenović je naime jedan od boljih poznavatelja književnosti bosanskih franjevaca uopće, a posebno književnosti fra Matije Divkovića koja je često bila tema i njegovih književnih radova.

Akademiju su glazbom uljepšali Dario Vučić i Ivica Šarić.

Prometej.ba