U Parizu predstavljena knjiga ''Rama 1942''

Fra Tomislav Brković je istaknuo da je knjiga nastala iz potrebe da se ukaže na tragičnu sudbinu Rame i njena stanovništva u vrijeme Drugog svjetskog rata ali posebno 1942. godine. O tim tragičnim događajima u Rami i sudbini njena stanovništva nije se smjelo javno govoriti sve do konca devedesetih godina prošloga stoljeća. Prešućivanje i zataškavanje govora o zločinima ne pomaže da se to zaboravni niti da se stvore uvjeti za praštanje i pomirenje, nego vodi ka poticanju mržnje i novim zločinima. Šutnjom i skrivanjem se ne izlazi iz začaranog kruga ponavljanja zločina. Samo jasno iznošenje činjenica, događaja i patnje koju su podijeli ljudi može se pomoći da se sagleda stvarsnost zločina ali i dadne mogućnost da se osobe, obitelji lakše suoče s tragičnom stvarnošću te lakše prebole gubitak voljenih osoba. Ova knjiga jest istovremeno poziv na da se shvati sva tragičnost događaja, poziv da se takvo što više nikada ne dogodi i da se glada u budućnost s nadom i ljubavlju.

Profesorica povijesti, Catherin Horel, naglasila je da pisanje i prikazivanje događaja kojeg iznosi knjiga "Rama 1942" jako teško kako za povjesničare tako i za svjedoke događaja budući da je potrebno nastojati biti što objektivniji i istovremeno iznijeti svu stvarnost događaja. Povjesničar ne smije izgubiti sposobnost hladnokrvnog i nepristranog povjesnog prosuđivanja i iznošenja činjenica. Događaji u Rami koji su se dogodili 1942. godine su specifični i neusporedivi s drugim sličnim događajima budući da je kontekst ali sudionici događaja u Rami specifični. Ramu i zločine u Rami 1942. godine nije moguće usporediti s događajem kakav se dogodio u Oradour-sur-Glane. Kontekst, povjesna situacija i sudionici zločina u Oradour-sur-Glane puno manje složen i lakše je idenficirati što se dogodilo i tko su bili počinitelji. Stoga je vrlo teško jednom strancu (Francuzu), pa makar on bio i povjesničar, shavatiti svu kompleksnost i isprepletenost čimbenika u događajima koji su doveli do žločina nad stanovništvom Rame. Zasluga ove knjige jest da taj događaj dobro smješta u širi svjetski, regionalni i lokani prostor te otkriva svu tragičnost toga događaja.

Akademik Franjo Šanjek, OP, ukratko je prikazao sadražaj svakog autorskog teksta i ukazao kako svaki od pridonosi da se bolje oslika stvarnost i tragedija Rame u 1942. godini. Isto tako je ukazao da ova knjiga donosi potpun popis svih žrtava ramskog kraja, kako Hrvata tako i Muslimana (Bošnjaka).

Ivo Goldstein, jedan od autora i sadašnji veleposlanik Hrvatske u Francuskoj, iznio je svoju povijest susreta s Ramom i s njenom tragičnom poviješću iz 1942. godine. Ovo predstavljanje knjige "Rama 1942.", za njega je više komemoracija, iskazivanje dužne počasti žrtvama zločina jer one to zaslužuju.

Uslijedila su pitanja i razmišljanja prisutnih. Jedna od primjedbi bila je da ideologija koja je dovela do zločina u Rami i danas živi što pokazuje rehabilitacija Draže Mihajlovića u Srbiji, dolazak na vlast onih koji su se dičili ili se još diče četničkom ideologijom. I u samoj Francuskoj postoji težnja ali i konkretno nastojanje da se Draža Mihajlović rehabilitira i prikaže kao borac protiv Nijemaca i Talijana. Povijesni dvomjesečnik "La Nouvelle revue d'Histoire", siječanj-veljača 2014, jest očit svjedok takva nastojanja. Nažalost, malo je ozbiljnih studija u Francuskoj koje iznose činjenice o Draži Mihajloviću i četničkom pokretu. Jedna ozbiljna studija na francuskom jeziku o Draži Mihailoviću i četništvu pomogla bi da povjesničari u Francuskoj shvate da je ona bila pogubna za stanovništvo tijekom Drugog svjetskog rata ali i u događajima devedesetih godina 20. stoljeća.

 

Vlatko Marić | rama.co.ba