Zapaljen Arhiv BiH: Osmi klin u sanduku kulture Bosne i Hercegovine
Piše: Mladen Vuković Kad se vatra zgasi, dođe se pregledavati šteta. U slučaju Državnog Arhiva Bosne i Hercegovine, morat ćemo sačekati još neko vrijeme da se plamen zgasi, da se kopije iz bečkih arhiva ohlade i dokumentacija Komisije za utvrđivanje ratnih zločina iz Drugog svjetskog rata zgasne. Uposlenike Arhiva BiH čeka dolazak na zgarište, mirisi izgorenog papira i sprežene arhivske vrpce. Mukotrpan će biti posao pregledavanja preživjele dokumentacije i procjene štete. A, tek je treći dan protesta i građanskih nemira koji su zahvatili Bosni I Hercegovinu i pitanje je hoće li šteta za kulturu Republike BiH stati na ovome.
Na veliku žalost svakog kulturnog radnika i svake osobe koja osjeća veliku bol i žalost pri uništenju kulturnih dobara, svaka revolucija nosi kolateralnu štetu. U najvećem postotku ispaštaju, ne samo dobra koja ne bi trebala, već i kulturna dobra koja nemaju veze sa dotičnom revolucijom. Sedma noć veljače godine 2014. zasigurno neće ostati važna u povijesti uništenja kulture Bosne i Hercegovine kao dvadeset i peta noć travnja 1992. Sedme noći veljače 2014. gorio je Državni Arhiv Bosne i Hercegovine i vatra zasigurno još tinja, dokumenti koji rijetkima koriste propadaju dok se ovo čita, ali dokumenti iz kojih se trebala iščitati povijest jedne regije sklone ka drastičnim potezima za svoju dobrobit.
Mnogi će se ograditi od onih koje će nazvati huliganima i vandalima, onih koji su iskoristili priliku kako bi izbacili iz sebe nakupljene frustracije na sramotan način. Međutim, prije nego počnemo ukazivat na trn u oku svoga bližnjega, pozabavimo se brvnom u oku svojem.
Ova upravljačka garnitura vlasti je na poziciji već skoro dvadeset godina. Imali su jako mnogo vremena da konsolidiraju svoje pozicije i provedu svoje uništivačke planove koji su uvijek služili za vlasiti probitak. Dvadeset godina je kultura Bosne i Hercegovine ispaštala, bila bacana na prljavi pod stvarnosti, gažena i mrcvarena, ismijavana i ponižavana, a mi smo bili svjedoci svega toga.
Foto: osobodjenje.ba
Četvrtog dana listopada 2012. zatvorena su vrata Zemaljskog Muzeja u Sarajevu. Svečano obilježavanje toga događaja je obilježilo oko tri stotine ljudi, iskazujući svoj protest na takav razvoj događaja. Razlog za takav potez je bila nedogovorenost i nerješavanje pravnih pitanja odgovornosti za dotičnom ustanovom. Moj profesor sa fakulteta u Sarajevu, za vrijeme rata kustos u tom muzeju, se sa svojim kolegama pri granatiranju nastojao pobrinuti za najvrijednije eksponate, riskirajući vlastiti život kako bi spasili najvrijednije blago spremajući ga u trezore Državne banke. Dvadeset godina poslije, njega više nema, ali bi se zasigurno i sam zapitao, kao i mnogi, za što se borio, da je u mogućnosti da vidi ovakav razvoj situacije.
Još je šest ustanova uz Zemaljski muzej u skoro pa istoj situaciji. Vrijedi ih sve pobrojati.
1. Nacionalna i Univerzitetska biblioteka
2. Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne I Hercegovine
3. Umjetnička galerija Bosne I Hercegovine
4. Istorijski muzej Bosne I Hercegovine
5. Nacionalni i filmski arhiv Bosne I Hercegovine
6. Biblioteka za slijepa i slabovidna lica Bosne i Hercegovine
Dvadeset godina je na snazi sustavno uništenje ovih ustanova, više ne samo za to što predstavljaju državu Bosni i Hercegovinu, već zato što predstavljaju kulturu jedne sredine, jedne zajednice koja nema ekskluzivno pravo na nju, već je dio jednog šireg kulturološkog kruga, bilo regionalnog, kontinentalnog ili svjetskog. Dvadeset godina svako od nas stoji i gleda uništenje onoga što predstavlja nas, sviđalo se to nama ili ne, našu povijest i našu tradiciju. Mi dvadeset godina gledamo i podržavamo, direktno ili indirektno, izbor sustava koji uništava ono što nas i sve prije nas čini, i ne radimo ništa. Gledamo zatvaranje tih ustanova i to dopuštamo, svojim nedjelovanjem, svojom rezigniranošću i pesimizmom. Dvadeset godina se kultura u Bosni i Hercegovini sustavno uništava, volio bih reći i da se zamjenjuje nekom drugom, ali nažalost ni takvog nečega nema. Dvadeset godina stojimo i dopuštamo.
Sedme noći veljače 2014. se desio novi udar na kulturu Bosne i Hercegovine. Sljedećih dana će se ustvrditi šteta kulturno-povijesnog blaga u Državnom Arhivu Bosne i Hercegovine. Jadikovat će se, s razlogom, na posljedice postupka razuzdane nekolicine i razuzdanije mase, ali, imamo li pravo suditi ikome nakon što smo dvadeset godina našom šutnjom i okretanjem glave gledali kako se to radi i drugim ustanovama za kulturu? Imamo li pravo kriviti one koji ne znaju vrijednost kulture te na svom putu destrukcije uzmu Državni Arhiv kao kolateralnu štetu, dok smo svi mi to radili tolike godine, puštajući one koje smo i sami izabrali da tu istu našu kulturu uništavaju kao kolateralnu štetu svojih političkih interesa?
Mladen Vuković je član uredništva CultureShutdown-a, platforme osnovane u svrhu očuvanja državnih ustanova za kulturu Bosne I Hercegovine.
Stav iznesen u ovom tekstu nije stav cjelokupnog uredništva platform CultureShutdown-a.