Zbog posljedica ratnih djelovanja (1991-95) i poslijeratnih političkih neusuglašenosti, u Bosni i Hercegovini popis stanovništva nije urađen ni 2001. ni 2011. godine nego tek 2013. Popis je održan od 1. do 15. listopada. Prema prvim nepotpunim rezultatima Popisa stanovništva 2013., u Bosni i Hercegovini je ukupno popisano 3.791.622 osoba, od čega 2.371.603 u Federaciji BiH, 1.326.991 u Republici Srpskoj te 93.028 osoba u Distriktu Brčko. [1]

Kad je riječ o nacionalnom sastavu, procjenjuje se – pošto nema službenih podataka - da prema tim još uvijek neslužbenim rezultatima popisa iz 2013. [2], najveću etničku skupinu u BiH čine Bošnjaci (1.836.603 ili 48.4%), potom Srbi (1.239.019 ili 32.7%), dok je Hrvata najmanje (553.000 ili 14,6%). Ostalih je 163.000 ili 4,3%.

Prema istome medijskom izvoru (www.index.hr) u Federaciji BiH živi 1.600.000 (69,0%) Bošnjaka, 495.000 (20.9%) Hrvata, 95.000 (4,0%) Srba, dok 6% stanovništva čine pripadnici manjinskih etničkih skupina. U Republici Srpskoj živi 1.100.000 (83.2%) Srba, 175.000 (13,2%) Bošnjaka, 33.000 (2.5%) Hrvata, dok je ostalih bilo 1.1%. U Distriktu Brčko, koji je zasebna administrativna jedinica, Srbi također čine većinu stanovnika (43%), Bošnjaka i Hrvata je po 26.9%, a ostalih 3.2%.

Iz gore navedenoga razvidno je se da ni nakon dvije i pol godine još uvijek nema službenih rezultata toga popisa. A razlog je, kako je već navedeno, politička neusuglašenost predstavnika Federacije BiH i Republike Srpske o tome tko je „stalni stanovnik“ Bosne i Hercegovine. Naime, u Federaciji BiH (FBiH) smatraju da je presudni podatak da bi netko bio stalni stanovnik „njegovo mjesto prebivališta“, dok se u Republici Srpskoj (RS) traži da se tome dodaju i „podaci o mjestu rada i školovanja“, jer je za njih stalni, rezidentni stanovnik neke zemlje, onaj tko u toj zemlji ima uobičajeno mjesto stanovanja.

Zapravo, sporno je pitanje broj 40 iz Popisnice gdje su tijekom popisa dobiveni podatci „o mjestu rada i školovanja“. A to znači da se sa stajališta predstavnika Republike Srpske u stalno stanovništvo BiH ne mogu ubrojiti oni koji su prijavljeni u BiH, ali čije je mjesto rada i školovanja izvan BiH, dok je za predstavnike Federacije BiH takvo tumačenje neprihvatljivo, jer bi time bio isključen jedan veći broj ljudi. Zapravo, prema tumačenju dr. Hasana Zolića, ranijega direktora Federalnoga statističkog zavoda, time bi iz Bosne i Hercegovine bilo isključeno oko 300.000 ljudi, koliki je broj onih koji su zaposleni ili se školuju izvan BiH. On smatra da je to „više od sedam posto, koliko bi bilo umanjeno iz prisutnog broja stanovništva“, a što bi značilo da bi „Bosna i Hercegovina imala oko 3,5 miliona stanovnika koliko je imala 1965. godine”. [3]

Kad je riječ o općini Prozor, tada se prema Popisu iz 1991. nacionalni sastav može vidjeti iz priložene tabele.

Usporedimo li rezultate iz popisa 1991. Godine s rezultatima posljednjega popisa iz 2013., dobit ćemo – kada je o Hrvatima katolicima riječ – porazne rezultate. Vidjet ćemo da je u razdoblju između dva popisa (1991. i 2013.) broj Hrvata (katolika) na području općine Prozor-Rama smanjen za 2790 osoba, dok je broj Bošnjaka muslimana smanjen za 397 osoba, što je i za njih zacijelo velik broj. Ne uzimajući ovdje u obzir činjenicu kako bi se 'Jugoslaveni' i 'Ostali i nepoznati' izjasnili na popisu 2013., ako bi neki od njih zbog godina starosti bili živi u godini popisa.

Preliminarni rezultati o broju popisanih osoba, domaćinstava/kućanstava i stanova po naseljenim mjestima općine Prozor-Rama [4] u vrijeme popisa 2013. [5]

Od ukupno 16.297 osoba koliko je na području općine Prozor-Rama bilo popisano 2013. godine, te iste godine je prema statistikama prozorsko-ramskih župa (bez Doljana, koji pripadaju općini Jablanica) bilo ukupno 9.469 (odnosno 58%) katolika, a to su u 99% slučajeva Hrvati. Ako se prihvati takva logika izjednačivanja religijskog i nacionalnog pripadanja, tada bi ostali dio stanovništva na području Općine Prozor- Rama 6828 osoba ili 42% činili muslimani koji su 99% Bošnjaci.

Naravno, temeljem župnih statistika urađenim za pojedina naseljima moglo bi se dobiti približan odnos katolika i muslimana, odnosno Hrvata i Bošnjaka u njima.

U tu svrhu uradio sam i sljedeći pregled stanja duša prozorsko-ramskih župa za razdoblje od četiri godine - od 2012. do 2015. [6]

Župa sv. Ivana Krstitelja Uzdol i Župa sv. Ante Padovanskoga Gračac nije objavila župnu statistiku za 2015. godinu

Ovo su statistički podatci koji bi onima koji donose političke odluke trebali puno značiti. A naravno i crkvenim ocima. Stoga bi sasvim opravdano bilo postaviti i pitanje ima li odgovornih za ovakvu poraznu statistiku na području same općine, ili su za sve krivi vanjski 'faktorski' čimbenici?

_____________________

[1] Sandić-Hadžihasanović, Gordana (14.03.2013) „Popis u BiH: Poigravanje sa statistikom“, u: http://www.slobodnaevropa.org/content/poigravanje-sa-statistikom/27611088.html, pristupljeno 16. ožujka 2016.

[2] E. M. (10.1.2014) „U BiH sve manje Hrvata“, u: http://www.index.hr/vijesti/clanak/u-bih-sve-manje-hrvata/720869.aspx, pristupljeno 14.03.2016.

[3] Sandić-Hadžihasanović, Gordana (14.03.2013) „Popis u BiH: Poigravanje sa statistikom“, u: http://www.slobodnaevropa.org/content/poigravanje-sa-statistikom/27611088.html, pristupljeno 16. ožujka 2016.

[4] Još uvijek u Službenome glasniku FBiH općina se zove 'Općina Prozor'. Tako se zvala i na posljednjem popisu stanovništva 2013. Tek u mjesecu listopadu 2013., kada je već popis bio završen, upućen je službeni prijedlog/inicijativa za dopunu Zakona o federalnim jedinicama (kantonima-županijama) kojim se traži da se službeno uvede da se dosadašnja 'Općina Prozor' zove 'Općina Prozor-Rama'. Ovdje je potrebno napomenuti da je do 1991. korišten naziv 'Općina Prozor',zatim općina Rama (1991-1995), pa potom od 1995. do danas Općina Prozor-Rama. Uz napomenu da se u političko-stranačke svrhe veoma često umjesto 'Općina Prozor-Rama' koristio i koristi naziv 'Općina Rama-Prozor'.

[5] Preliminarni rezultati o broju popisanih osoba, domaćinstava/kućanstava i stanova po naseljenim mjestima, u: Popis u BiH, 1-15.10.2013. Statistički bilten 195, Sarajevo, prosinac 2013.

[6] Markešić, Ivan (10.01.2014.) „Što nam donosi statistika prozorsko-ramskih župa za 2013. godinu?“, u: http://www.prometej.ba/clanak/vijesti/sto-nam-donosi-statistika-prozorsko-ramskih-zupa-za-2013-godinu-1412, pristupljeno 17. ožujka 2016.

_____________________

Ivan Markešić 03/2016