Pojedinačan popis broja ratnih žrtava u svim općinama BiH

Sarajevo

Glavni grad BiH bio je organiziran u deset općina, četiri centralne (Centar, Stari Grad, Novo Sarajevo i Novi Grad) i šest općina koje se nalaze u okruženje (Ilidža, Hadžići, Pale, Ilijaš, Vogošća i Trnovo). Od početka opsade Sarajeva pa do kraja rata ukupno je smrtno stradalo 13 952 stanovnika ili 14,54% u odnosu na ukupne gubitke u BiH. U tabeli ispod donosimo ukupan broj stradalih civila i vojnika, muškaraca i žena, u sarajevskim općinama.

Što se tiče nacionalne strukture žrtava u ovim općina, najveći broj žrtava, njih 9 429 su Bošnjaci, do čega je njih 5 574 poginulo u statusu vojnika, a 3 855 je ubijeno kao civili. Srba je ubijeno 3 573, od čega su 1 097 civil, a 2 476 vojnici, od čega su 2 241 pripadnici JNA-VRS. Od 810 poginulih Hrvata, 482 su poginuli kao civili, a 328 kao branitelji Grada u jedinicama ARBiH. Treba napomenuti kako je u obrani Sarajeva u jedinicama ARBiH poginulo 235 Sarajlija srpske nacionalnosti i 328 Hrvata u jedinicama ARBiH.

Podrinje

U regiji Podrinje svrstavaju se općine koje se nalaze uz rijeku Drinu ili njoj gravitiraju, a to su: Bijeljina, Bratunac, Čajniče, Foča, Goražde, Han Pijesak, Kalinovik, Rogatica, Rudo, Sokolac, Srebrenica, Šekovići, Ugljevik, Višegrad, Vlasenica i Zvornik. U Podrinju je stradalo ukupno 28 135 građana ili 29,32% u odnosu na ukupne ljudske gubitke u BiH. Tabela ispod donosi ukupan broj stradalih civila i vojnika, muškaraca i žena po navedenim općinama.

U odnosu na ukupan broj stradalih stanovnika Podrinja, Bošnjaka je poginulo 22 472, Srba 5 571 i 23 Hrvata. Najveći broj ubijenih Bošnjaka – civila je u općinama Srebrenica 5 233, Bratunac 2 076, Zvornik 2 017, Vlasenica 1641 i Foča 1513. U općini Srebrenica, također je nastradalo najveći broj Srba – civila, njih 158, u Foči 155, Bratuncu 127 i Goraždu 126.

Pounje

U regiju Pounje svrstane su općine koje su smještene uz, ili u samoj blizini rijeke Une i u doline rijeke Sane, a to su: Bihać, Bosanska Dubica, Bosanska Krupa, Bosanski Novi, Bosanski Petrovac, Bosansko Grahovo, Cazin, Drvar, Ključ, Prijedor, Sanski Most i Velika Kladuša. U Pounju je stradalo 14 359 građana ili 14,96% u odnosu na ukupne ljudske gubitke u BiH. U tabeli ispod donosimo statističke podatke kao kod predhodnih tabela.

U odnosu na ukupne ljudske gubitke u ovoj regiji je stradalo 10 391 ili 72,36% Bošnjaka, 3 479 ili 24,22% Srba i 425 ili 2,95% Hrvata. Najveći broj Bošnjaka stradao je u općini Prijedor 3 689, od čega su 3 515 civili, Bihać 1362, od čega su civili 226, Velika Kladuša 1 095, od čega su 215 civili. Također, u općini Prijedor je stradalo najviše Srba, njih 933, od čega su 78 civili, Sanski Most 450, od čega su 135 civili, Bosanski Novi 410, od čega su 40 civili. Najviše Hrvata je stradalo u Prijedoru, njih 206, od čega su 186 civili i u Sanskom Mostu, njih 93, od čega su 85 civili.

Posavina

U regiju Posavine svrstavane su općine koje se nalaze na Sjeveru Bosne uz rijeku Savu kao i one koje se nalaze u donjem toku rijeke Bosne, kao i neke općine koje gravitiraju ovom području, a to su: Banovići, Bosanski Šamac, Brčko, Derventa, Doboj, Gračanica, Gradačac, Kalesija, Lopare, Lukavac, Modriča, Odžak, Orašje, Srebrenik, Tuzla i Živinice. U Posavini je stradalo 13 033 osobe ili 13,58% u odnosu na ukupne ljudske gubitke u BiH. Tabela ispod prikazuje općine na ovom području.

U odnosu na ukupne ljudske gubitke, stradalo je 6 533 ili 50,12% Bošnjaka, 4 576 ili 35,11% Srba i 1 856 ili 14,24% Hrvata i 68 ili 0,5% građana ostalih nacionalnosti. Najveći broj Bošnjaka-civila ubijen je u općini Brčko 363, a potom slijede Doboj 322, Kalesija 176, Gradačac 157. Najveći broj Srba–civila ubijen je u općini Bosanski Brod 139, Bosanski Šamac 52, Brčko 51 i Derventa 40. Konačno, najveći broj smrtno stradalih civila hrvatske nacionalnosti je u općini Doboj 86, Brčko 77, Derventa 64 i Odžak 63.

Centralna Bosna

Regiju Centralna Bosna čine općine geografski locirane u srednjem toku rijeke Bosne, kao i one općine koje gravitiraju području koji je i inače poznat pod nazivom Centralna ili Središnja Bosna, a u kojoj se nalaze ove općine: Breza, Busovača, Fojnica, Kakanj, Kiseljak, Kladanj, Kreševo, Maglaj, Novi Travnik, Olovo, Teslić, Tešanj, Travnik, Vareš, Visoko, Vitez, Zavidovići, Zenica i Žepče. U ovom području ukupno je smrtno stradalo 11 290 građana ili 11,76% u odnosu na ukupne ljudske gubitke u BiH. Tabela ispod prikazuje općine na ovom području.

U odnosu na ukupne ljudske gubitke u ovoj regiji ja smrtno stradalo 7 064 ili 54,20% Bošnjaka, 2 703 ili 20,74% Hrvata, 1 443 ili 11% Srba i 80 ili 0,6% ostalih nacionalnosti. Najveći broj ubijenih Bošnjaka–civila je iz općine Maglaj 180, Vitez 167, Zavidovići 136 i Tešanj 133. Najveći broj Hrvata–civila ubijen je u općini Vitez 91, Travnik 68 i Zenica 53. Srba–civila je naviše ubijeno u općini Zenica 55, Zavidovići 44 i Visoko 42.

Vrbas

Regiju Vrbas činele su općine smještene cijelim tokom rijeke Vrbas i nekoliko općina koje su u blizini sliva ove rijeke, a radi se o sljedećim općinama: Banja Luka, Bosanska Gradiška, Bugojno, Čelinac, Donji Vakuf, Gornji Vakuf/Uskoplje, Jajce, Kotor Varoš, Kupres, Laktaši, Mrkonjić Grad, Prnjavor, Skender Vakuf, Srbac i Šipovo. U regiji Vrbas ukupno je smrtno stradalo 8 124 stanovnika ili 8,46% od ukupnih ljudskih gubitaka u BiH.

U ovoj regiji smrtno je stradalo 4 660 ili 57,36% građana srpske nacionalnosti, 2 440 ili 30% su Bošnjaci, 1 000 ili 12% su Hrvati i 24 ili 0,2% ostalih nacionalnosti. U odnosu na ukupan broj stradalih građana srpske nacionalnosti, njih 4 240 ili 91% su vojnici i 420 ili 9% civili. Najveći broj poginulih vojnika je iz Banja Luke 1 496, Prnjavora 507, Bosanske Gradiške 447 i Mrkonjić Grada 338. Od 420 civila najviše ih je iz Mrkonjić Grada 123, Banja Luke 61, Bosanske Gradiške 55, Jajca 46. Od ukupno 2 440 stradalih Bošnjaka, njih 1 397 ili 57,13% od ukupnih ljudskih gubitaka Bošnjaka su vojnici i 1 043 ili 42, 87% civili. Najveći broj ubijenih Bošnjaka–civila bio je nastanjen u općini Kotor Varoš 294, Jajce 142, Gornji Vakuf 117, Donji Vakuf 110, Banja Luka 96, Bosanska Gradiška 91 i Bugojno 83. Najviše ubijenih Bošnjaka – vojnika je iz općine Bugojno 352, Gornji Vakuf 333, Jajce 268 i Kotor Varoš 217. Od ukupno 1 000 stradalih Hrvata, njih 667 ili 67,70% su vojnici i 323 ili 32,30% civili. Najveći broj ubijenih civila je iz općine Bugojno 90, Kotor Varoš 78, Banja Luka 44, Jajce 29 i Bosanska Gradiška 26. Najviše vojnika poginulo je u Bugojnu 244, Jajcu 146, Gornjem Vakufu 120 i Kotor Varoši 89.

Neretva

Ova regija uključivala je u svoje područje općine u dolini rijeke Neretve i općine koje gravitiraju slivu ove rijeke, a to su: Bileća, Čapljina, Čitluk, Gacko, Glamoč, Grude, Jablanica, Konjic, Livno, Ljubinje, Ljubuški, Mostar, Neum, Nevesinje, Posušje, Prozor, Stolac, Široki Brijeg, Tomislavgrad, Trebinje. Ukupni ljudski gubitci u ovoj regiji iznose 6 702 građanina ili 6,98% u odnosu na ukupne ljudske gubitke u BiH. Od toga je 2 472 ili 36,88% civili i 4 230 ili 63,12% vojnici.

U odnosu na ukupan broj stradalih, Bošnjaka je 3 572 ili 53,29%, Srba je 1 571 ili 23, 44%, Hrvata je 1 507 ili 22,48% i 57 ili 0,8% pripadnika ostalih nacija. Najveći broj ubijenih Bošnjaka–civila je u općinama Mostar 614, Nevesinje 334, Prozor 196, i Gacko 179. Najveći broj ubijenih Bošnjaka–vojnika je u općinama Mostar 950, Konjic 426, Jablanica 147 i Prozor 135. Najveći broj ubijenih Srba–civila su iz općina Mostar 133, Konjic 97 i Glamoč 48, dok je najviše vojnika poginulo iz općina Mostar 267, Trebinje 235, Nevesinje 203, Konjic 145. Najviše smrtno stradalih vojnika hrvatske nacionalnosti je iz općine Mostar 411, Konjic 180, Prozor 77 i Čapljina 72, dok je najveći broj civila iz općina Mostar 95, Konjic 92, Jablanica 42 i Prozor 39.

KRAJ

I dio | Bosanska knjiga mrtvih - stvaranje kulture sjećanja

II dio | Spolna i nacionalna struktura žrtava i ljudski gubitci vojnih formacija (1991-1996)

| Prometej.ba/Ivan Tučić | 02/2013 |

Prema 'Bosanskoj knjizi mrtvih' (IDC) ur. Mirsada Tokače