Vijest o turskom napadu na sjever Sirije je došla krajem prošlog mjeseca. Nakon dana bombardovanja iz zraka Turska vojska je 21.1.2018. pokrenula kopnenu ofanzivu protiv snaga YPG i YPJ (Narodne zaštitne jedinice i Ženske zaštitne jedinice) koje kontrolišu region. Napad je cinično nazvan Maslinova grana, a provodi se u koordinaciji sa sirijskim islamističkim naoružanim grupama. Sukob odnosi živote na obje strane, a počinjena su i zvjerstva. Vijest o Barin Kobane kurdskoj vojnikinji je došla do zapadnih medija. Ona je ubijena, a njeno tijelo raskomadano. Sirijski islamisti se smatraju odgovornim za ovo zlodjelo.

Međunarodna zajednica i svjetska javnost je uglavnom ostala nijema na turski vojni napad i stradanja koja prouzrokuje. Objašnjenje za to može biti trenutna geopolitička situacija i činjenica da Kurdi (koji su primarna meta napada) nemaju ekonomsku moć koja bi im osigurala veći uticaj u međunarodnim odnosima i pomogla da se svjetsko javno mnijenje upozna sa situacijom na sjeveru Sirije.


Demokratska Federacija Sjeverne Sirije

Područje sjeverne Sirije Kurdi tradicionalno nazivaju Rojava, što na kurdskom jeziku znači zapad, a označava zapadni dio Kurdistana.

Ipak, politika Partije demokratskog saveza, koja okuplja Kurde ovoga područja i političko je krilo YPG i YPJ-a preferira upotrebu zvaničnog naziva Demokratska Federacija Sjeverne Sirije. Razlog za to je želja za inkluzijom Arapa, Turkmena, Asiraca i drugih naroda koji žive na ovom području korištenjem etnički neutralnog naziva.

Federacija je proglašena 2013. godine, godinu dana nakon povlačenja vojske predsjednika Sirije Asada i početka sirijskog rata.

Ono što se desilo 2012. i 2013. godine nije bio samo prelazak teritorije iz ruku jedne vojske u drugu, već početak široke društvene revolucije pod vodstvom Partije demokratskog saveza. Promjene su značile promjenu zakona, uvođenje novog koncepta vladanja, te su uveliko utjecale na živote i svijest građana u ovoj regiji. Zbog naročite pažnje koja je posvećena oslobođenju žena ova revolucija se često naziva ženskom ili feminističkom.


Inspiracija za revoluciju

Veliki utjecaj na revoluciju u sjevernoj Siriji ima Apo (Abdullah Ocalan), kurdski vođa koji je gotovo 2 decenije zatočen u turskom zatvoru. U ranijim godinama političkog djelovanja nastupao je sa pozicija marskizma i lenjinizma da bi u toku boravka u zatvoru došao u dodir sa učenjima američkog filozofa i anarhiste Murray Bookchina. Ocalan je u njegovim djelima vidio rješenja za mnoge probleme sa kojima se suočavaju Kurdi. Ova filozofija je uveliko uzor Partiji demokratskog saveza za revoluciju koju provodi u sjevernoj Siriji.

Apo ima i veliki simbolički značaj u revoluciji. Njegove slike i portreti su česti na javnim skupovima, a YPG i YPJ su izazvali veliku pažnju kad su u oktobru 2017. godine u oslobođenoj Raqqi izložili veliku zastavu sa njegovim likom.

YPJ u Raqqi ispred zastave sa likom Abdullaha Ocalana


Neposredna demokracija i široka društvena revolucija

Jedan od ciljeva revolucije je izgradnja demokracije od dna prema vrhu (bottom-up). Na lokalnim nivoima formirana su mjesna vijeća koja odlučuju o pitanjima važnim za zajednicu. Kada se tu ne može riješiti problem prosljeđuje sa na viši nivo grada ili kantona. Na sastancima u gradu ili kantonu suodlučuju predstavnici lokalnog nivoa koji mogu djelovati samo na način koji im odobri njihovo mjesno vijeće. Cilj ovakvog sistema je svesti odlučivanje na što je moguće niži nivo vlasti koji seže do svakog građanina ponaosob.

coomune meetings
Zasjedanje mjesnog vijeća, slika preuzeta sa The Kurdistan Tribune
.

Zagarantovana su prava svim etničkim i vjerskim grupama u području. Kurdski i arapski jezik su ravnopravni, a prvi put nakon više stotina godina i sirski jezik kojim se služi asirska zajednica je postao zvanični. U sjevernoj Siriji žive muslimani, kršćani i jezidi, a sam pokret revolucije je sekularnog i nereligijskog karaktera.

Ovo je dio jedini dio Sirije u kojem ne postoje vjerski-islamski sudovi. Oni su ukinuti zbog svoje diskriminatorne prirode.


Žensko oslobođenje

Pokret je unikat po pitanju ženskih prava, ne samo na području konzervativnog Bliskog istoka već i u cijelom svijetu.

Političke institucije F. Sjeverne Sirije imaju po dvije osobe na čelu, ženu i muškarca. Da bi postojao kvorum na zasjedanjima istih potrebno je da im prisustvuje minimalno 40% žena.

Od početka revolucije u regiji se promijenilo puno toga. Zakonom su zabranjeni i kriminalizirani poligamija, udaja djevojčica, te tzv. ubistva iz časti (usprkos nazivu u njima nema ništa časno). Ženski status se generalno gledajući značajno poboljšao. Imajući u vidu da se radilo o konzervativnoj sredini prije revolucije njeni rezultati su još više izvanredni i nevjerovatni vanjskom posmatraču.

Osim zakona koji uređuju pitanja ravnopravnosti spolova u regionu, radi se i na edukaciji onih koji provode zakone, kao i svih slojeva stanovništva o pravima žena, kako zakoni ne bi ostali samo mrtvo slovo na papiru. Cilj je i da se kod stanovništva stvori svijest o ravnopravnosti žena.

U sjevernoj Siriji su osnovani ženski centri koji služe kao pomoć ženama žrtvama nasilja, a osnovana su i ženska sela čiji je cilj između ostalog edukacija, te postizanje ekonomske neovisnosti žena kroz rad u agrikulturi.


YPJ

Žensko učešće u revoluciji je zahvatilo svaki njen aspekt, obrazovni, politički, kulturni i vojni.

YPJ ili Ženske zaštitne jedinice su isključivo žensko vojno krilo Partije demokratskog saveza. U proteklim godinama borkinje su se iskazale u borbi protiv barbarske Islamske države. Vojnici IS su nerado išli na front protiv Kurda zbog islamskog vjerovanja da ne mogu ići u raj ako poginu od ruke žene.

U oktobru prošle godine YPG i YPJ su osvojile Raqqu, glavni grad Islamske države.

Simbolika je u tome što je ženski YPJ učestvavo u oslobađanju grada u kojem je prethodno IS javno prodavala zarobljene kurdske žene na ulicama kao seksualne robinje.

Sada isti taj YPJ i YPG radi na odbrani revolucije protiv drugog neprijatelja, islamističke vlade Turske.

Bilo bi šteta da ovakav projekat revolucije nestane u tišini, ugušen tenkovima i puškama. Ako su međunarodne organizacije i države svijeta odlučile da zatvore oči pred ovim pitanjem ne moramo i mi, ako ni zbog čega drugog onda zbog svoje savjesti. Ako ne možemo pomoći na drugi način, onda makar možemo pričati o revoluciji i njenim ljudima.

„Svijet je pun dobrih ljudi. Ako ne možeš naći jednog, ti budi taj“ – Nishan Panwar.

Kenan Delalić, progresivnabosna.wordpress.com

21.2.2018.