Posljednje dvije godine aktivno pišeš i objavljuješ priče iz historije Sarajeva na svom blogu. Koji je motiv tog tvog angažmana?

Već nekoliko godina se aktivno bavim istraživanjem skrivenih i tajanstvenih priča i legendi iz starog Sarajeva. Kroz to svoje istraživanje spoznao sam koliko je zapravo tajanstven ovaj grad i koliko neispričanih priča se krije u njemu. Stoga, poželio sam da te informacije podijelim i s drugima, pa sam se odlučio, kao najbolji kanal komunikacije, da koristim blog.


Idući korak promocije Sarajeva je pokretanje web stranice seher.ba. Šta je drugačije u odnosu na dosadašnje prezentacije Sarajeva?

Web stranica seher.ba će biti moj poklon Sarajevu i ljudima u njemu, a prvenstveno onim osobama koje redovno prate priče koje pišem. Konceptualno, web stranica će biti podijeljena na slijedeće kategorije:

Ljudi Šehera

Kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe Šehera

Ulice i mahale Šehera

Svakodnevnica Šehera

Web stranica će ponuditi svoj sadržaj i na engleskom jeziku, kako bi posjetitelji i strani zaljubljenici u naš grad imali mogućnost da saznaju više lokalnih priča i legendi iz grada koji predstavlja sve važniju turističku destinaciju u svijetu.

S druge strane, kroz ove priče ja pokušavam skrenuti pažnju na važnost očuvanja historije i tradicije naroda na prostoru Sarajeva i šire. Dosadašnje napisane priče su obuhvatile kulturu i tradiciju Hrvata, Bošnjaka, Srba, Roma i Sefarda na prostoru našeg grada.


To je tema kojom se i u političkom smislu želiš baviti. Zaštita kulture, historije i tradicije Sarajeva – šta bi kao političar na tom polju prvo uradio?

Postoji nekoliko bitnih koraka koji su se već trebali realizovati, ali, nažalost, nisu. Najprije, potrebno je instistirati na konačnom postizanju dogovora o rješenju statusa sedam ustanova kulture na način da se manje po obimu i radu daju na upravljanje Kantonu Sarajevo, dio preoblikuje i uveže sa Univerzitetom, a da se dio proglasi institucijama za koje će direktna osnivačka prava imati Fondacija za upravljanje muzejima i institucijama od značaja za Bosnu i Hercegovinu koju će činiti predstavnici nekoliko institucija, te različitih razina vlasti – kako bi se postiglo šire učešće i podrška njihovom radu.

Pored toga, potrebno je stvoriti novi okvir koji će olakšati uspostavu javno-privatnih partnerstava sa ustanovama kulture uz osiguranje poreskih olakšica.

Također, instistirat ću i na zaštiti spomenika kulture i zaustavljanju trendova umanjenja stepena zaštite objekata koji pripadaju kulturnom i historijskom naslijeđu Bosne i Hercegovine kroz uvođenje moratorija na promjenu statusa objekata zaštićenih od strane Komisije za narednih 10 godina.


Živiš u općini Stari Grad, u Sarajevu. Kakav je odnos građana prema temama kojima se baviš? Kako oni vrednuju naslijeđe s kojim se susreću ili ga koriste?

Ljudi koji žive u Općini Stari Grad su još uvijek, na sreću, emotivno vezani za kulturno-historijsko i tradicijsko naslijeđe. Postoji ta neka povezanost između stanovnika i želje za očuvanjem kulture, historije i tradicije koja je na neki način započeta upravo na tvrđavama staroga grada iza kojih izraste Sarajevo.


Susrećeš se i s turistima. Kakvi su njihovi utisci, šta im nedostaje za kompletan užitak kad je riječ o kulturnom turizmu?

Turistički potencijal općine Stari Grad, grada Sarajeva, kao i čitave Federacije Bosne i Hercegovine je izuzetno velik. Kada je u pitanju lokalna zajednica, postoji veliki problem adekvatne turističke signalizacije, info tačaka za dobijanje kvalitetnih, tačnih i korisnih turističkih informacija, kao i nepostojanje dovoljne količine javnih toaleta, loše pokrivenosti Wi-Fi signalom i sličnih manjih problema koji se u znatnoj mjeri mogu odraziti na cjelokupni užitak kojeg očekuje svaki posjetitelj našeg grada.


Ti si kandidat Naše stranke. Građanske, socijal-liberalne opcije. Kulturu, istoriju, tradiciju, ne samo u vezi sa Sarajevom, dosad su mnogo eksploatisale nacionalne stranke. Kad se gleda ideološki, koja je suštinska razlika pristupu toj temi između ta dva politička spektra?

Smatram da svaki narod ima apsolutno pravo na zaštitu i njegovanje svoje kulture, tradicije i historije u okviru građanski uređenog društva. Građansko ne isključuje nacionalno i obrnuto, već oni sasvim normalno kohabitiraju u uređenim društvima. Naša stranka se upravo i zalaže za Bosnu i Hercegovinu u kojoj žive različiti narodi i etniciteti, baš onako kako je to slučaj tokom čitavog historijskog razvoja ove države. Na postojanju takvog zajedništva smo i definisali naš slogan „Zajedno i tačka“.

Suštinska razlika u odnosu na nacionalne stranke je ta što one u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini eksploatišu kulturu, tradiciju i historiju naših naroda za vlastite interese. Ovakve i slične teme nisu ekskluzivno pravo niti jednog naroda niti jedne političke stranke. Ne smiju se prekrojavati, zloupotrebljavati i plagirati u dnevnopolitičke svrhe, skrnaveći tako pojam nacionalnog te dajući njegovom najgorem obliku i formi prednost nad građanskim, pa čak i u odnosu na temeljna ljudska prava. Različitost kultura i tradicija je bogatstvo na koje trebamo biti ponosni i kojeg trebamo očuvati i zadržati.

Tokom višegodišnjeg aktivizma oživljavanja ovih tema primijetio sam da je činjenica da moji stavovi i moje priče dopiru daleko izvan okvira ovog grada, pa tako veliku podršku u radu pronalazim u ljudima koji su rođeni i koji su živjeli u Sarajevu, a sada se sa svojim porodicama nalaze daleko u inostranstvu.

Ovakve i slične teme im daju do znanja da se u Sarajevu ne smiju i ne trebaju osjećati kao tuđinci na svojoj zemlji, već da su uvijek dobrodošli nazad u grad u kojem su se rodili.


Osim spomenute, koje još političke teme preferiraš i za koje ćeš se zalagati kroz izbornu kampanju?

Svoju predizbornu kampanju ću voditi kroz sistem obrnute političke piramide koji je u menadžmentu poznat kao „bottom-up metod“. To u praksi znači slijedeće. Teme koje dobro poznajem i na koje mogu biti odličan sagovornik su teme iz domena kulture i sporta, obrazovanja i nauke, prometa i komunikacija i razvoja, poduzetništva i obrta. Iz svake od navedenih tema ću se fokusirati na određene promjene koje želim pokrenuti, a čiji će krajnji rezultat dovesti do boljih uslova za život i ostanak u Bosni i Hercegovini.

Pored izrazitog zalaganja za očuvanje kulture, tradicije i historije naroda na prostoru Bosne i Hercegovine, još nekoliko ključnih konkretnih stvari na kojima ću raditi tokom svog četverogodišnjeg mandata su:

– Donošenje Zakona o hrani kojim će se ukinuti PDV na hranu koja se donira, a u cilju suzbijanja siromaštva i smanjenja velikih količina bačene hrane. Ovaj Zakon je potrebno prvenstveno realizovati na državnom nivou preko naših državnih zastupnika, a onda ga provesti i na svim ostalim nivoima vlasti;

– Donošenje Zakona o radu od kuće kojim će se regulisati prava i načini privređivanja osobama koje se odluče raditi od kuće, bilo da je u pitanju rad za inostrano ili domaće tržište; ovim Zakonom se regulišu pitanja freelancera i oporezivanja njihovog rada;

– Pokretanje revizije cjelokupnog nevladinog sektora u cilju smanjenja broja neaktivnih registrovanih udruženja i fondacija na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine, kao i u cilju lakše detekcije potencijalnih nelegalnih aktivnosti prisutnih u radu nevladinog sektora u Bosni i Hercegovini (u prvom planu se misli na udruženja koja ostvaruju bilo koju vrstu profita, a ne plaćaju PDV državi);

– Donošenje Zakona o gorskoj službi spasavanja sa ciljem postizanja jedinstvene Gorske službe spasavanja na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, koja će direktno biti finansirana iz budžeta Civilne zaštite Federacije Bosne i Hercegovine i na druge načine i čiji rad neće biti regulisan kroz sistem registrovanog udruženja, već kroz sistem državne institucije koja funkcioniše kao zaseban sektor Civilne zaštite.

*

Tarik Jažić je rođen 5. januara 1991. godine u Sarajevu. Pohađao je Prvu bošnjačku gimnaziju u Sarajevu. Nakon srednje škole, upisuje se na Fakultet za saobraćaj i komunikacije, smjer komunikacijske tehnologije, gdje je 2013. godine stekao zvanje bakaleureat inženjer saobraćaja i komunikacija, usmjerenje komunikacijske tehnologije. Godine 2014. je završio Adizes Graduate School for the study of Leadership and Change. Godine 2016. je magistrirao na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu na Odsjeku za menadžment i organizaciju s temom: “Doprinos poslovne inteligencije u strateškom planiranju – kreiranje modela za implementaciju poslovne inteligencije u malim i srednjim preduzećima u Bosni i Hercegovini”.

Od 2008. godine je aktivan i u nevladinom sektoru, a 2012. godine je osnovao Udruženje „Metamorfoza“ koje se bavi podrškom promociji kulture, obrazovanja i umjetnosti na teritoriji čitave Bosne i Hercegovine. Također, član je i Mladih evropskih federalista Bosne i Hercegovine, članice Young European Federalist Europe. Kroz svoj rad u nevladinom sektoru kreirao je i realizovao na desetine uspješnih projekata te uspostavio odličnu saradnju sa Delegacijom Europske unije u Bosni i Hercegovini, UN predstavništvom u Bosni i Hercegovini, UNDP, Društvom pisaca Bosne i Hercegovine, Vijećem mladih Općine Stari Grad i sličnim organizacijama. Vlasnik je kompanije „Mentor“ iz Sarajeva, agencije za edukaciju, lično i profesionalno usavršavanje, koja je osnovana u maju 2015. godine.

Jažić Tarik je bio i kandidat za načelnika Općine Stari Grad ispred Naše stranke na posljednjim lokalnim izborima održanim 2. oktobra 2016. godine. Na općim izborima koji će se održati 7. oktobra 2018. godine, kandidat je za Parlament Federacije BiH.

Prometej.ba/A.T.