Protekla godina bila je teška u cijelom svijetu, a pandemija koronavirusa je izravno i neizravno odnijela tisuće života i u Bosni i Hercegovini. Osim toga, politička klima u našoj zemlji bila je vrlo zagađena, obilježena ponavljanjem i radikaliziranjem starih priča, koje su kroz stranačke izjave, saopćenja i objave u štampanim i elektronskim medijima dodatno trovale međuljudske odnose i razarale povjerenje.

Zalažući se za društvo viših kriterija, i u 2020. godini smo držali našu prepoznatljivu razinu tekstova, s uređivačkom politikom koja inzistira na ozbiljnosti, dostojanstvu i poštovanju čitatelja, onkraj svakog senzacionalizma i populističkog dodvoravanja većinskom sentimentu.

Uz zahvalnost za podršku i suradnju u 2020. godini, svim čitateljima/icama i suradnicima/icama želimo sretnu i uspješnu novu godinu. Nastavimo učiti zajedno i zalagati se za vrijednosti humanizma, sekularizma, antinacionalizma, socijalne pravde, inkluzivnog društva, znanstvenog i kritičkog mišljenja.

Podsjećamo se deset najčitanijih tekstova objavljenih na Prometeju u 2020. godini, uz važnu napomenu da čitaniji tekst nije nužno isto što i kvalitetniji tekst.


1. „Najavljena misa za blajburške žrtve razotkrila je sljepoću duhovnih i političkih vođa katolika i Hrvata u Hrvatskoj i BiH prema Bosni i Sarajevu, ali istodobno i licemjerje bosansko-hercegovačkih antifašista, koji se velikim dijelom ponašaju prema matrici – tuđe fašizme nećemo, svoje ne damo“, pisali su 15. 5. Drago Bojić i Ivan Šarčević u tekstu Tuđe fašizme nećemo, svoje ne damo!


2. „U zamazivanju očiju građanima Sarajeva i BiH, Komšiću – ličnosti godine magazina Dani, pomažu prateći vokali često glasniji od njega samog“, pisao je 17. 1. Tarik Haverić u tekstu Komšić u Bugarskoj


3. „Javni spektakl od izdvajanja iz plaće dobijene „preko reda“ – humana gesta ili vrhunski cinizam?“, pisao je 16. 2. Neven Šimić u tekstu Budžetski zov i proračunski eros


4. „Aktualna situacija utječe na naše mentalno zdravlje. Kako se sa njom nose osobe koje od ranije imaju dijagnosticiran anksiozni poremećaj, depresiju ili OKP?“, pisala je 15. 3. Amila Agović u tekstu Kako pandemija korone, šarlatani i dezinformacije utječu na psihičko zdravlje


5. „Kako tip naselja i stepen obrazovanja utiču na političke preferencije?“, pisao je 10. 5. Admir Beširević (uz karte Borisa Avdića) u tekstu Dva lica Sarajeva


6. „Potresi su redovna i svakodnevna prirodna pojava, bogovi vas ne opominju i ne kažnjavaju i druge činjenice o potresima“, pisao je 22. 3. Franjo Šarčević u tekstu Dvanaest činjenica o potresu u Zagrebu


7. „O bućkurišu vjerskog propovijedanja, pseudohistorijskog izmišljanja i diletantske književne kritike Rusmira Mahmutćehajića“, pisao je 4. 9. Denis Švrakić u tekstu Srednjovjekovna Bosna ili Mahmutćehajićev islamski Makondo


8. „Zašto se izostavlja drugi dio poeme 'Na pravi put sam ti, majko, izišo' i o kojem pravom putu Skender Kulenović zapravo pjeva?“, pisali smo 27. 2. u članku Skender KULENOVIĆ: Na pravi put sam ti, majko, izišo, donoseći poemu u cijelosti


9. U danima nakon „bleiburškog cirkusa“ u Sarajevu (26. 5.) objavili smo tekst američkog historičara hrvatskog porijekla Joze Tomasevicha Posljednji dani oružanih snaga NDH, iz Tomasevicheve knjige Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941 - 1945. Okupacija i kolaboracija preuzet sa stranice Ivana Lovrenovića. „U sveopćoj vladavini agresivnoga neznanja i poluznanja, koje je gore od neznanja, u vladavini inertnih ideologema o historiji, bližoj i daljoj, ljekovito je posegnuti za knjigama kojima možeš vjerovati, na koje se možeš oslanjati.“


10. „Nema čestitih riječi od onih koji su najodgovorniji i koji bi mogli unijeti mir u ove dane“, pisao je u danima „bleiburškog cirkusa“ u Sarajevu) (13. 5.) Franjo Šarčević u tekstu Vrh nacionalne Crkve i HDZ stavljaju “U“ na čelo svakom nepodobnom Hrvatu