Nastavljajući održavati prepoznatljivu razinu tekstova, s uređivačkom politikom koja inzistira na ozbiljnosti, dostojanstvu i poštovanju čitatelja, onkraj svakog senzacionalizma i populističkog dodvoravanja najširim narodnim masama, u 2022. godini pored književnih, filozofskih, povijesnih, ekoloških, znanstvenih i drugih tema, bavili smo se mnogim aktualnim društvenim temama iz “prometejskog” kuta gledanja. Podsjećamo se deset najčitanijih tekstova objavljenih na Prometeju u 2022. godini, uz važnu napomenu da čitaniji tekst ne znači nužno i bolji, s obzirom da čitatelje ipak najviše zanimaju političke teme.


1. „Zašto preuveličavati broj žrtava? Ako se ovo pitanje koje je postavio Srđan Puhalo, ne shvati dobronamjerno u Sarajevu, u gradu gdje još jedino postoje kakvi takvi naučni i materijalni potencijali, onda ne znam kakve šanse u suočavanju imamo mi u malim sredinama poput Prijedora“, pisao je 10. 5. Edin Ramulić u tekstu Ljekovito propuhavanje kulture sjećanja.


2. „Kad nemate ništa da ponudite u sadašnjosti, dajte bar prošlost. Pa dajte onda kraljeva, careva, velikih država, osvajanja... Zaboravite što sad bedno živite. Bili ste nekada veliki“, kazala je između ostaloga Dubravka Stojanović u intervjuu naslovljenom Ništa nije večno, pa tako ni nacije koji je s njom vodio Darko Vujica (31. 1.)


3. U satiričnom tekstu temeljenom na istinitim podacima HDZ BiH podiže veliki spomenik pred svojom središnjicom, nećete vjerovati kome, objavljenom 3. 10., objasnili smo kako je Željko Komšić doveo HDZ BiH do najsnažnije pozicije u ovom stoljeću.


4. Jedan od tekstova koji je izazvao najviše reakcija i kontroverzi, s obzirom da je tematizirao jednog veoma popularnog pisca tekstova, je tekst Nevena Šimića Simplifikacija stvarnosti i populističko podilaženje: kad trauma postane roba, objavljen 5. 5.


5. „Sociolog Bajtal je izabrao da gledaoce sa malih ekrana prosvijetli primjerom izmišljenim u „Zoni sumraka“, visokotiražnom crnom tabloidu. U ozbiljnom smo mi ljudi problemu, mnogo gorem nego što mislimo da nam ga političari prave“, pisao je 16. 5. Edin Ramulić u tekstu Zona sumraka sociologije.


6. „Najopasnija stvar na svijetu je emocionaliziranje političkog života. Kao što u privatnom životu ne možemo živjeti bez emocija, tako u javnom životu emocije štete“, kazao je između ostaloga Žarko Puhovski u intervjuu naslovljenome Broj ljudi koji su pripravni biti na nacionalističkoj strani se povećava koji je s njim vodio Franjo Šarčević (18. 3.)


7. „Čak ni paranoična pojava profesora Zlatana Begića nije spontana. U Bosni i Hercegovini histerija se pomno planira“, pisao je 13. 12. Suad Beganović u tekstu Bosna i Hercegovina mora zaustaviti Ameriku, dok nije kasno!


8. Ljetos je u Splitu umro istaknuti novinar Vladimir Matijanić. Prometej je 12. 8. objavio tekst govora „Upravo su ljudi kao ti nasušno potrebni ovom svijetu“ koji je održao Drago Bojić


9. „Krug 99 niti jednom svojom aktivnosti ne pokazuje ni mrvicu otpora dominantnim konceptima. Štoviše, on ih iz nedjelje u nedjelju perpetuira, između ostaloga i time što aktivno i aktivistički sudjeluje u proizvodnji društvene histerije i u nacionalističkom „loženju“ naroda, pisao je 18. 9. Franjo Šarčević u tekstu Asocijacija zavisnih poluintelektualaca „Krug 99“.


10. „Seksualno i verbalno uznemiravanje u javnim prijevozima jedna je od tema o kojoj se uistinu jako malo govori, posebice u našoj državi. U međuvremenu, to postaje gotovo svakodnevno pravilo unutar naših tramvaja i autobusa“, pisala je 31. 1. Nikolina Todorović u tekstu O još jednoj rutinskoj praksi: seksualna uznemiravanja i nasilja u sarajevskim tramvajima.